Krečnjak Dinarida taložio se u plitkom moru kontinenta koji je potonuo pod Evropu

Rekonstrukciju je 2019. u časopisu Gondwana Research objavio tim koji je predvodio Douwe van Hinsbergen s Univerziteta u Utrechtu, uz geologe iz Osla i Züricha. Pratili su kretanje ploča na prostoru Mediterana unazad 240 miliona godina, a u radu su koristili i bazu od oko 2.300 lokacija s paleomagnetnim mjerenjima. Mediteran obuhvata više od 30 država, svaka sa svojom geološkom službom i kartama, pa je posao trajao godinama.

Iz tog mozaika izašla je slika kontinenta koji leži u komadima ispod Balkana. Ovaj put nas ne zanima samo kako je potonuo, nego šta je od njega ostalo pod nogama.

Kako je kontinent veličine Grenlanda nestao pod Evropom

Prema autorima, Velika Adrija počela se odvajati kao zaseban komad kopna prije oko 240 miliona godina, u trijasu, kao izdanak sjevernog dijela Afrike. Prije oko 140 miliona godina bila je otprilike veličine Grenlanda. Kad se sudarila s Evropom, najveći dio ploče, debele oko 100 kilometara, potonuo je u Zemljin plašt. Seizmički talasi taj komad i danas prate do dubine od oko 1.500 kilometara.

Od Velike Adrije na površini je ostala samo uska traka koja ide od Torina preko Jadranskog mora do pete talijanske čizme. Sve ostalo je ili potonulo ili je, kako navode geolozi iz Utrechta, ostrugano s vrha ploče i nagurano u planinske lance: Alpe, Apenine, planine Balkana, Grčke i Turske.

Krečnjak debeo i do pet kilometara

Upravo taj gornji sloj, debeo nekoliko kilometara, najzanimljiviji je za nas. Hrvatski geolozi Igor Vlahović, Josip Tišljar, Ivo Velić i Dubravko Matičec opisali su 2005. u časopisu Palaeogeography, Palaeoclimatology, Palaeoecology Jadransku karbonatnu platformu, nekadašnje plitko more u kojem su se taložili krečnjaci i dolomiti. Platformu smještaju na prostor Adrije, koju nazivaju i afričkim izdankom.

Naslage koje pripisuju toj platformi nastajale su oko 125 miliona godina, od kraja rane jure do kraja krede. Debele su između 3.500 i 5.000 metara, a cijeli karbonatni slijed u hrvatskom dijelu krških Dinarida mjestimično prelazi i osam kilometara. Ostaci platforme danas su vidljivi u Italiji, Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Srbiji i Albaniji, na pojasu dugom skoro 700 kilometara i širokom od 80 do 200 kilometara.

Zašto krš ima jame, ponore i podzemne rijeke

Krečnjak se otapa u vodi koja sadrži ugljičnu kiselinu, pa kiša kroz hiljade godina širi pukotine u jame, ponore i pećine. Zato Vjetrenica, vrelo Bune i brojne ponornice Hercegovine postoje baš na kamenu koji se nekad taložio na morskom dnu. Dinaridi su, prema istom radu, svoje konačno izdizanje doživjeli u oligocenu i miocenu, prije desetina miliona godina.

Van Hinsbergen je u izjavi univerziteta to rekao slikovito: zaboravite Atlantidu, jer turisti svake godine ljetuju na izgubljenom kontinentu i ne znaju to.

Šta je pouzdano, a šta model

Glavne crte priče o Adriji geolozi znaju decenijama. Nova je bila detaljna rekonstrukcija u jednom modelu, napravljena prvi put u programu GPlates. Tačni obrisi kontinenta i vrijeme pojedinih faza rezultat su modela i mijenjat će se kako stižu novi podaci. Sami autori ističu da je regija geološki haos: sve je savijeno, polomljeno i naslagano, za razliku od Himalaja, gdje se velike rasjedne linije mogu pratiti više od 2.000 kilometara.