Vjetrenica kod Zavale ima 85 podzemnih vrsta: na svijetu je samo jedno mjesto bogatije

Vjetrenica se otvara na rubu Popovog polja, 300 metara istočno od centra Zavale u općini Ravno, na 260 metara nadmorske visine i 12 kilometara zračne linije od Jadranskog mora, navodi javna ustanova koja upravlja pećinom. Najnovije mjerenje, koje UNESCO navodi u odluci o upisu, pokazuje da su njeni kanali dugi 7.323,9 metara. Turistička staza duga je 600 metara.

Šta znači 85 vrsta koje žive samo u mraku

Životinje koje biolozi zovu troglobionti cijeli život provode pod zemljom i ne mogu opstati na površini. U preglednom radu biologa Delića, Pipan, Ozimeca, Culvera i Zagmajster iz 2023. navodi se da je u samoj Vjetrenici pronađeno 85 takvih vrsta, a u cijelom sistemu, s obližnjim pećinama Bjelušicom i Lukavcem, 93. Iz sistema je nauci opisano čak 40 novih podzemnih vrsta, od toga 35 iz Vjetrenice.

Autori zaključuju da je sistem Vjetrenice drugo najbogatije podzemno stanište na svijetu. UNESCO u obrazloženju upisa navodi i širu sliku: u pećini je dosad otkriven 231 takson živih bića, od dvije vrste bakterija i 14 gljiva do 35 protista i 180 životinja.

Devet vrsta istog roda, više nego igdje na svijetu

Posebnost Vjetrenice su sitni podzemni rakovi iz roda Niphargus. U njoj živi devet vrsta tog roda, što je najveći broj podzemnih vrsta istog roda zabilježen na jednom mjestu na svijetu, pišu autori rada.

U potopljenim kanalima u donjem dijelu pećine živi i čovječja ribica (Proteus anguinus), koju autori opisuju kao najveću i najupečatljiviju životinju podzemlja Dinarida. Upozoravaju da su njene južne populacije vjerovatno ugroženije nego što se mislilo. Deset taksona iz sistema nalazi se na Crvenoj listi IUCN-a, a 14 na Crvenoj listi Bosne i Hercegovine.

Vjetar po kojem je dobila ime

Ime pećine znači otprilike vjetrovito mjesto i dolazi od zračne struje koja puše kroz nju. UNESCO navodi brzinu vjetra u sistemu do 8,5 metara u sekundi, a autori rada pišu da udari na ulazu dosežu i 89 kilometara na sat. Prema njihovoj pretpostavci, upravo zbog vjetra u pećini živi malo vrsta šišmiša.

Unutra je temperatura oko 11 stepeni tokom cijele godine, javio je Reuters u augustu, kada su posjetioci u pećinu bježali od vrućine od 40 stepeni. Prema istom izvještaju, u 2025. ju je obišlo 21.000 ljudi, a grupe su ograničene na 80 osoba.

U pećini su pronađeni i ostaci leoparda stari između 29.000 i 37.000 godina, navodi UNESCO. Vjetrenica je na Listu svjetske baštine upisana 26. jula 2024, na 46. zasjedanju Komiteta za svjetsku baštinu u New Delhiju, po kriteriju koji štiti najvažnija prirodna staništa za očuvanje biološke raznolikosti.