Katkad se čini da je koronavirus uvijek korak ispred: Nove varijante smanjuju efikasnost postojećih lijekova i vakcina s antitijelima. No, naučnici su možda na tragu rješenja, u obliku antitijela koje bi moglo biti primjenjivo na sve varijante koronavirusa.

Od samog početka pandemije nove varijante Sars-CoV-2 virusa koje se stalno pojavljuju stvaraju velike probleme čovječanstvu. Ali naučnici su izvijestili da su otkrili antitijelo koje bi možda moglo ponuditi efikasnu zaštitu protiv svih postojećih, ali i budućih mutacija virusa.

I ne samo to – antitijelo o kojem govore je također efikasno i protiv drugih smrtonosnih tipova koronavirusa, poput virusa Sars-CoV, koji je izazvao pandemiju SARS-a 2002. – 2004. u Aziji, i Mers-CoV virusa, koji se pojavio u Saudijskoj Arabiji 2012., i zatim doveo do epidemije MERS-a. Čini se da je antitijelo čak efikasno i protiv nekoliko inače bezopasnih koronavirusa koji samo uzrokuju prehladu.

Naučnici su već dugo u potrazi za antitijelima opće namjene. Jedan tim s američkog Univerziteta u Alabami koji se bavio tim istraživanjem pronašao je antitijelo označeno 1249A8 u uzorku krvi pacijenata s koronavirusom, za kojeg se u saopćenju kaže da “vrhunski djeluje.”

Kao i druga antitijela, i ovo napada virus ciljanjem šiljastih proteina na samom virusu, koji se nalaze na njegovoj ovojnici i kojima se virus zakači za ljudske ćelije. Međutim, za razliku od ostalih antitijela, 1249A8 za napad bira posebno slabu tačku na virusu. Naučnici su o ovom otkriću objavili rad u naučnom časopisu PLOS Pathogens.

Dosadašnji lijekovi koji koriste antitijela i vakcine uvijek su bili napravljeni da napadaju vrhove šiljastih proteina. Međutim, problem s tim je što se ta mjesta mijenjaju kako virus mutira, od varijante do varijante. Stoga pojavom delte, game ili omikrona mnoga antitijela vremenom više nisu relevantna, kaže jedan od autora studije James Kobie. A kako se nova antitijela onda moraju razvijati od nule, to postaje beskonačna utrka. Ali 1249A8 ima drugačiji pristup i umjesto vrha cilja niže, na “stabljiku” šiljastog proteina. Budući da je ovaj dio gotovo identičan u svim oblicima virusa, i budući da bez njega virus ne može, to je njegova Ahilova peta.

“Postoji rizik da bi nove buduće varijante virusa mogle sasvim zaobići imunološki sistem, čak i kod vakcinisanih ljudi ili kod onih koji su prethodno preboljeli bolest”, rekao je Kobie.

Zbog toga postoji opasnost da će se u budućnosti pojaviti novi sojevi virusa koji bi opet mogli dovesti do globalne pandemije. Zato je potraga za novim lijekovima i za univerzalnom vakcinom, koja bi bila efikasna protiv bilo kojeg oblika koronavirusa, od ključne važnosti.

No, može li novo univerzalno antitijelo doista biti rješenje kojem se nadamo? Naučnici kažu da je tokom pokusa na životinjama antitijelo uspjelo zaštititi miševe od zaraze.

U saradnji sa kompanijom Aridis, novo antitijelo, pomiješano u koktel s jednim drugim antitijelom, značajno je uspjelo smanjiti količinu virusa u zaraženim laboratorijskim hrčcima. Taj njihov koktel antitijela, nazvan AR-701, će se ubuduće koristiti za liječenje ljudi. Namijenjen je da se primjenjuje udisanjem, kao sprej za nos i da antitijela koja pruža budu efikasna na duži period, godinu dana ili više.

U međuvremenu, naučnici se nadaju da bi ovakva otkrića mogla dovesti i do razvoja univerzalne vakcine protiv svih vrsta koronavirusa.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad