Oglas

Novo istraživanje

Naučnici otkrili nešto neobično u kraterima na Marsu: Ogromne litice visoke 209 metara kriju veliku misteriju

author
nova.rs
19. nov. 2026. 08:33
1795072215_Frozen_Martian_Crater.format-avif.width-1200
Nova.rs / Ilustracija / OIA

Na Marsu su otkrivene neobične geološke formacije za koje naučnici vjeruju da bi mogle predstavljati ostatke ogromnih drevnih glečera, skrivenih ispod slojeva kamenja i prašine. Posebnu pažnju privukle su gotovo vertikalne litice visoke čak 209 metara, a istraživači smatraju da bi ovo otkriće moglo promijeniti dosadašnja saznanja o klimatskoj prošlosti Crvene planete.

Oglas

Međunarodni tim naučnika identificirao je ukupno 29 takvih formacija u blizini vulkana Alba Mons, na sjevernoj hemisferi Marsa. Rezultati istraživanja, objavljeni u naučnom časopisu Earth and Planetary Science Letters, ukazuju na mogućnost da su ove neobične strukture nastale tokom jednog od relativno novijih hladnih perioda u geološkoj historiji planete.

Iako je Mars danas poznat kao hladna i izrazito suha planeta, voda je u njegovoj prošlosti imala mnogo značajniju ulogu. Naučnici već dugo znaju da se velike količine leda nalaze u polarnim područjima, ali sve je više dokaza da značajne zalihe zamrznute vode postoje i ispod površine drugih dijelova planete.

Novo otkriće moglo bi pomoći u razumijevanju načina na koji se led nekada kretao i opstajao na Marsu, ali i ukazati na potencijalne izvore vode za buduće ljudske misije.

Pregledali 738 kratera i otkrili nešto neočekivano

Istraživači su analizirali snimke koje su napravile NASA-ina letjelica Mars Reconnaissance Orbiter i evropska letjelica ExoMars Trace Gas Orbiter.

Ukupno su pregledali 738 kratera, a kombiniranjem snimaka iz različitih uglova izradili su trodimenzionalne modele površine kako bi detaljnije proučili neobične geološke strukture.

Na kraju su identificirali 29 naslaga karakterističnog oblika. Od tog broja, 24 se nalaze unutar kratera nastalih udarima nebeskih tijela, dok je preostalih pet otkriveno u drugim udubljenjima.

Formacije se protežu niz padine u dužini od jednog do tri kilometra, a završavaju izuzetno strmim liticama, od kojih najviša dostiže 209 metara. Pojedine padine imaju nagib i do 42 stepena.

Prema tumačenju naučnika, najvjerovatnije je riječ o velikim masama leda koje su se u prošlosti polako kretale niz padine, slično glečerima na Zemlji.

Međutim, za razliku od glečera na našoj planeti, ove marsovske formacije prekrivene su slojevima kamenja, prašine i drugih materijala. Takav pokrivač mogao je zaštititi led od direktnog izlaganja tankoj atmosferi Marsa i omogućiti mu da opstane tokom veoma dugog perioda.

Posebno je zanimljivo da se sve identificirane naslage nalaze na padinama okrenutim prema sjevernom polu, gdje su uslovi za očuvanje leda povoljniji zbog manje izloženosti Sunčevom zračenju.

Kako su nastale ogromne ledene litice?

Jedno od ključnih pitanja na koje su naučnici pokušali odgovoriti jeste zbog čega ove formacije imaju tako neobične i strme završetke.

Na Zemlji glečeri uglavnom imaju karakteristične oblike nastale dugotrajnim kretanjem i topljenjem leda. Međutim, uslovi na Marsu znatno su drugačiji.

Zbog veoma niskog atmosferskog pritiska, led na površini Marsa može direktno prelaziti iz čvrstog u gasovito stanje, bez prethodnog topljenja. Ovaj proces poznat je kao sublimacija.

Istraživači pretpostavljaju da su upravo sublimacija i postepeno povlačenje ledenih masa doveli do nastanka strmih litica.

Analiza njihovog izgleda otkrila je još jednu zanimljivost. Prednji dijelovi ovih formacija sastoje se od dvije različite cjeline. Gornji dio relativno je gladak i vjerovatno predstavlja tijelo bogato ledom, dok je donji dio grublji, s velikim količinama kamenja i drugih naslaga.

Prema naučnom tumačenju, kameniti materijal mogao je biti prenesen kretanjem glečera, a zatim se nagomilati na njegovom završetku dok je led postepeno nestajao.

Kako bi provjerili ovu pretpostavku, naučnici su uporedili marsovske formacije sa sličnim strukturama na Islandu. Pronašli su značajne sličnosti sa završecima pojedinih glečera prekrivenih kamenim materijalom.

Ipak, istraživači naglašavaju da njihovo objašnjenje zahtijeva dodatne provjere, jer sastav i unutrašnja građa novootkrivenih formacija još nisu neposredno ispitani.

Mars je nekada prolazio kroz drugačije klimatske periode

Otkriće bi moglo pružiti nove informacije o velikim klimatskim promjenama kroz koje je Mars prolazio tokom svoje historije.

Za razliku od Zemlje, čija je osa rotacije relativno stabilna, nagib Marsove ose znatno se više mijenjao tokom geološke prošlosti.

Ove promjene utjecale su na raspodjelu Sunčeve energije, temperature i kretanje vode između različitih područja planete.

Prema rezultatima klimatskih i računarskih modela, novootkriveni glečeri mogli su nastati tokom jednog od hladnijih perioda, kada je osa Marsa bila više nagnuta nego danas.

Tokom takvih klimatskih faza led se mogao akumulirati i na geografskim širinama na kojima danas ne postoje uslovi za njegovo dugotrajno formiranje na otvorenoj površini.

Kasnije su klimatske promjene dovele do postepenog gubitka leda, ali su pojedine naslage opstale zahvaljujući položaju unutar kratera i zaštitnom sloju prašine i kamenja.

To znači da bi struktura ovih formacija mogla sačuvati dragocjene informacije o posljednjim periodima intenzivnijeg nagomilavanja leda na Marsu.

Otkriće koje bi moglo biti važno za prve astronaute

Osim značaja za proučavanje prošlosti Marsa, ovo otkriće moglo bi imati i praktičnu vrijednost.

Jedan od najvećih izazova budućih ljudskih misija bit će osiguravanje dovoljnih količina vode. Njeno dopremanje sa Zemlje izuzetno je zahtjevno, zbog čega naučnici pokušavaju pronaći prirodne rezerve koje bi astronauti jednog dana mogli koristiti.

Ukoliko se potvrdi da novootkrivene formacije sadrže velike količine vodenog leda, mogle bi predstavljati potencijalne izvore vode za buduće istraživačke misije.

Voda bi se mogla koristiti za piće, održavanje života u svemirskim bazama, ali i kao sirovina za proizvodnju kisika i raketnog goriva.

Ipak, tek treba utvrditi koliko leda zaista postoji u ovim strukturama, koliko je duboko zakopan i da li bi njegovo izdvajanje bilo tehnički izvodljivo.

Naučnici zato planiraju detaljnije proučavanje ovog dijela Marsa, uključujući preciznije snimanje površine i potragu za sličnim formacijama u drugim područjima.

Novo istraživanje pokazuje da Mars, uprkos decenijama intenzivnog posmatranja, i dalje krije geološke strukture koje tek treba razumjeti.

Ukoliko se pretpostavke o drevnim glečerima potvrde, ogromne litice skrivene u kraterima mogle bi postati važan trag u rekonstrukciji klimatske historije Crvene planete, ali i u planiranju budućeg boravka ljudi na Marsu.

Više tema kao što je ova?

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama