U neposrednoj blizini Zemlje otkriven dosad neviđen "molekularni oblak"

Nazvan Eos po grčkoj božici zore, oblak plina izgledao bi ogroman na noćnom nebu kad bi bio vidljiv golim okom. Širok je otprilike 40 mjeseca i težak oko 3400 puta više od mase Sunca, rekli su istraživači u studiji objavljenoj u ponedjeljak u časopisu Nature Astronomy.

"U astronomiji, vidjeti prethodno neviđeno obično znači zavirivati ​​dublje s još osjetljivijim teleskopima - otkrivati ​​te manje planete... te udaljenije galaksije", rekao je koautor studije Thomas Haworth, astrofizičar sa Univerziteta Queen Mary u Londonu.

"Ova stvar nam je bila prilično blizu u kozmičkom dvorištu i jednostavno smo je propustili", dodao je.

Molekularni oblaci sastoje se od plina i prašine iz kojih se mogu formirati molekule vodika i ugljikovog monoksida. Guste nakupine unutar tih oblaka mogu se urušiti i formirati mlade zvijezde.

Naučnici obično uočavaju molekularni oblak pomoću radio i infracrvenih promatranja koja mogu otkriti hemijski potpis ugljičnog monoksida, objasnio je Haworth.

"Obično tražimo ugljikov monoksid, samo jedan atom ugljika i jedan atom kisika, a on prilično lako emitira svjetlost na valnim dužinama koje možemo detektirati", rekao je. "(Ugljikov monoksid je) svijetao, a imamo mnogo uređaja koji to mogu uočiti".

Međutim, Eos je izbjegao otkriće uprkos tome što je najbliži molekularni oblak Zemlji jer ne sadrži puno ugljičnog monoksida i stoga ne emitira karakterističan potpis koji se detektira konvencionalnim pristupima, rekli su istraživači. Ključ za otključavanje ovog zapanjujućeg otkrića bila je potraga za ultraljubičastom svjetlošću koju emitira vodik u oblaku.

"Jedini razlog zašto smo ga uspjeli uhvatiti u ovom slučaju je taj što smo ga mogli gledati s drugačijom bojom svjetla", dodao je Haworth.

Prozor u formiranje Sunčevog sistema

Haworth i njegovi kolege otkrili su Eos u podacima prikupljenim spektrografom dalekog ultraljubičastog zračenja nazvanim FIMS-SPEAR koji je radio kao instrument na korejskom satelitu STSAT-1.

Podaci su tek bili javno objavljeni 2023. godine kada je na njih naišao glavni autor studije Blakesley Burkhart, vanredni profesor na odjelu za fiziku i astronomiju na Rutgers School of Arts and Sciences.

Spektrograf razlaže daleko ultraljubičasto svjetlo koje emitira materijal na njegove sastavne valne dužine, slično onome što prizma radi s vidljivom svjetlošću, stvarajući spektar koji naaučnici mogu analizirati.

"Ovo je prvi molekularni oblak otkriven izravnim traženjem emisije molekularnog vodika u dalekom ultraljubičastom području", rekao je Burkhart. "Podaci su pokazali da su molekule vodika usijane svjetlucavom području detektirane putem fluorescencije u dalekom ultraljubičastom području. Ovaj oblak doslovno svijetli u mraku".

Blizina molekularnog oblaka Zemlji pruža jedinstvenu priliku za proučavanje načina na koji se formiraju solarni sistemi, rekao je Burkhart.

"Naše otkriće Eosa je uzbudljivo jer sada možemo direktno mjeriti kako se molekularni oblaci formiraju i disociraju te kako galaksija počinje transformirati međuzvjezdani plin i prašinu u zvijezde i planete", rekao je Burkhart.

Astronomi su mislili da dobro poznaju lokacije i svojstva molekularnih oblaka unutar oko 1600 svjetlosnih godina od Sunca, što je ovo "prilično zanimljivo otkriće" učinilo prilično iznenađujućim, rekla je Melissa McClure, docentica na Univerzitetu u Leidenu u Nizozemskoj.

"Ovaj novi molekularni oblak, Eos, udaljen je samo 300 svjetlosnih godina, što je bliže od bilo kojeg molekularnog oblaka za koji smo prije znali", rekao je McClure, koji nije bio uključen u istraživanje.

"Zbunjujuće je zašto se nešto tako veliko nalazi upravo u našem solarnom susjedstvu što prije nismo vidjeli", dodao je McClure. "To bi bilo pomalo kao da živite u predgrađu s nadzemnim kućama i otvorenim parcelama i odjednom shvatite da se na jednoj od otvorenih parcela zapravo nalazi skriveni podzemni bunker".

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje