Zašto kiša ima miris koji svi prepoznajemo? Odgovor se krije u zemlji

Miris zemlje nakon kiše uglavnom dolazi od geosmina, spoja koji proizvode bakterije u tlu, najčešće iz roda Streptomyces. Ljudski nos ga osjeti već u koncentraciji od oko pet dijelova na bilion, što je jedna od najosjetljivijih reakcija našeg čula mirisa.

Cijeli miris ima i ime: petrikor. Riječ su 1964. skovali australski naučnici Isabel Joy Bear i Richard Thomas, u radu objavljenom u časopisu Nature. Nastala je od grčkih riječi za kamen i za tekućinu koja je, prema mitovima, tekla venama bogova.

Kako miris dospije do nosa

Tokom suhih dana biljke i tlo otpuštaju ulja koja se upijaju u zemlju i kamen. Kad kap kiše padne na poroznu površinu, u njoj ostanu sitni mjehurići zraka. Oni se dižu, pucaju i izbacuju u zrak mikroskopske kapljice, aerosole, koje nose miris.

To su 2015. snimili istraživači s MIT-a, Youngsoo Joung i Cullen Buie, kamerama velike brzine. Najviše mirisa nastaje pri laganoj ili umjerenoj kiši, a ne pri pljusku, jer krupne kapi brže prekriju površinu.

Zašto prije oluje miriše drugačije

Oštar, „čist“ miris koji ponekad osjetite prije oluje nije petrikor, nego ozon. Nastaje kada munje razdvajaju molekule kisika i dušika u zraku, a vjetar ga donese prije kiše.

Zašto nam se taj miris sviđa

Jedno objašnjenje je evolucijsko: osjetljivost na geosmin mogla je ljudima i životinjama pomoći da pronađu vodu. S druge strane, isti geosmin daje miris zemlje cvekli, a ponekad i neugodan „zemljani“ ukus vodi iz slavine.

Miris jeseni u BiH

Nakon dužeg suhog perioda prva kiša daje najjači petrikor, jer se u tlu nakupilo najviše spojeva. Kada kiša pada danima, kao što se ovog vikenda očekuje u većem dijelu Bosne, miris slabi, jer se površina zasiti vodom.