Vulgarnost i psovke mogu uzrokovati šok i uzrujanost, ovisno o situaciji, a uljudno društvo psovke smatra znakom slabe inteligencije i obrazovanja. No, znanstvenici tvrde da se psovanje zapravo može koristiti kao moćno i inteligentno sredstvo za komunikaciju i samoizražavanje.

Znanstvenici su otkrili da psovanje može imati pozitivan učinak na odnose kada se koristi za pokazivanje znakova solidarnosti ili radosti.

Korištenje tako jakih riječi također može učiniti da ljudi izgledaju uvjerljivije, može nasmijati ljude, a nekima može pomoći da se nose s određenim situacijama sukoba poput bijesa i boli, te poboljšati izvedbu tijekom vježbanja, kažu stručnjaci, prenosi Večernji.

Međutim, ovo otkriće dolazi s očitim upozorenjem da ljudi moraju biti oprezni kada odlučuju psovati, imajući na umu pred kim psuju i gdje, ako ne žele ispasti ‘uvredljivi, neprikladni i nepoželjni’.

“Psovanje je dugo odbacivano kao tema ozbiljnog istraživanja jer se pretpostavljalo da je jednostavno znak agresije, slabog poznavanja jezika ili čak niske inteligencije. No, sada imamo dosta dokaza koji osporavaju ovo stajalište, što nas tjera da preispitamo prirodu i moć psovke”, rekli su istraživači iz Velike Britanije i Švedske.

Znanstvenici sa Sveučilišta Keele, Ulster i Westminster, ispitali su 100 akademskih radova o psovanju i otkrili da je ono neosporno drugačije i moćnije od drugih oblika upotrebe jezika, te da čak može nastati iz drugog dijela mozga u usporedbi s uobičajenim govorom.

Identificirali su nekoliko ‘općenito poznatih svrha svakodnevnog psovanja’ uključujući izražavanje emocija kao što su radost, ljutnja, uzbuđenje i strah, te izražavanje prijateljstva i solidarnosti među prijateljima. Također se može koristiti za humor i verbalni naglasak, prema studiji objavljenoj u časopisu Lingua.

Dok novi dokazi naglašavaju da psovanje ima mnoštvo fizioloških, kognitivnih, emocionalnih i interakcijskih učinaka, još uvijek je otvoreno za raspravu o tome odakle potječe njegova moć.

“Ako pitate većinu ljudi da objasne moć psovanja, vjerojatno će dati odgovor u skladu s onim što nazivamo hipotezom sapuna i vode. Ideja je da ljudi imaju nekakvo iskustvo iz djetinjstva da ih odrasli kude zbog psovanja, a ideja je onda da sjećanje na taj neugodan susret ostane u osobi i zauvijek se veže za psovanje. Nažalost, dokazi za to u trenutnom istraživanju su slabi, pa još uvijek ne možemo sa sigurnošću reći odakle psovkama moć”, objasnio je psiholog, dr. Richard Stephens.

U jednoj od studija koja se fokusirala na psovanje i toleranciju na bol, sudionici su mogli dulje držati ruke u kupki s ledenom vodom ako su psovali, što sugerira da upotreba psovki pomaže u suočavanju s boli.