AI kao masovni alat dezinformacija, ali i produktivnosti ako je znamo koristiti: "Znanje je spas od obmana"

Govoreći o granici između inovacije i manipulacije Edin Mehić je podsjetio da zloupotrebe nisu novost, ali i to da su alati danas masovno dostupni.

“Nažalost, manipulacija, prevare i iskorištavanje neznanja ljudi nisu nove pojave – postoje otkako je svijeta. Prije samo nekoliko godina smijali smo se snimku na kojem Will Smith ‘jede špagete’ – bilo je očito da je riječ o AI i da je to bilo vrlo nekvalitetno urađeno. Danas čak i filmski studiji koriste napredne alate kako bi proizveli sadržaj koji više ne možemo prepoznati kao AI", kazao je Mehić.

Dodao je da danas najveći problem predstavlja činjenica da ti alati više nisu dostupni samo studijima, nego praktično svakom od nas.

"Dovoljno je malo mašte da se prostor zaspe dezinformacijama i prevarama. Zbog toga mediji moraju odigrati svoju ulogu, probuditi ljude i upozoriti da je već dobar dio sadržaja koji konzumiraju kreirala vještačka inteligencija. Mislim da je omjer AI sadržaja već danas veći nego onog koji stvaraju ljudi – zato nikad neće biti važnija uloga uredništava i odgovornost novinara u tome šta komuniciraju i produciraju", dodao je.

"Tek smo na početku promjena – edukacija je ključ"

Profesorica Amila Akagić naglasila je da AI nije nova oblast, ali da je sadašnji val tehnologija tek uvod u šire društvene promjene.

"Umjetna inteligencija se na fakultetu izučava od 1980-ih do danas. No ovo što sada vidimo novi je val tehnoloških dostignuća koji će sigurno utjecati na cijelo društvo. Svijest je posljednjih godina porasla, ali građani još nisu svjesni šta nas čeka – zato su edukacija i ovakve emisije jako bitne", navela je Akagić.

Zatim je dodala da se tehnologija može koristiti i u dobre i u loše svrhe.

"Sve zavisi od osobe i namjene. Internet je od 2000-ih do danas napravio ogromnu promjenu, a malo smo razgovarali o prednostima i manama. Važno je sagledati šta slijedi i pripremiti se za promjene", naglasila je.

“Znanje je odbrana od obmana"

Mehić smatra da će se digitalni jaz produbiti između onih koji tehnologiju koriste za učenje i onih koji je troše na zabavu, te da je jedini odgovor – obrazovanje.

"U modernom svijetu cijena neznanja je visoka. Bojim se da će se jaz produbiti: jedni će tehnologiju koristiti za učenje i napredak, drugi za gubljenje vremena. AI može svakog učiniti produktivnijim i ‘popuniti rupe’ u znanju, ali pod uslovom da znate šta radite. Ljudi ne smiju nasjedati – to važi za sve, od zdravlja i ‘čudotvornih lijekova’ do finansijskih prevara. Ako nešto zvuči predobro, gotovo sigurno je prevara. Brzih para nema, ni brzog izlječenja bez promjene navika. Rješenje je – rad na obrazovanju", savjetovao je Mehić.

Akagić je istakla da se programi u obrazovanju prilagođavaju, ali da tehnologija napreduje brže od kurikuluma.

"Na ETF-u u Sarajevu godinama pratimo trendove koliko uslovi dozvoljavaju. Prošle godine pokrenuli smo trogodišnji program ‘Data Science and Artificial Intelligence’ na engleskom jeziku, s dolaskom stranih studenata i predavača. Nažalost, etici se na tehničkim fakultetima ne posvećuje dovoljno – u ovom programu rezervisali smo oko 100 časova za etiku na trećoj godini. Sigurnost također pokrivamo, ali edukacija mora teći i kroz formalno i kroz neformalno obrazovanje", kazala je Akagić.

Govoreći o osnovnim i srednjim školama, dodala je:

"Škole su već tražile našu pomoć u razvoju programa. Neke zemlje uvele su AI od najranijih razreda. Očekujem izmjene i kod nas: djecu treba pripremiti za internet, naučiti ih o opasnostima i načinima zaštite".

Označavanje AI sadržaja i odgovornost platformi

Upitan o propisima i označavanju AI-generisanog sadržaja, Mehić je poručio da, uz ličnu, postoji i velika odgovornost platformi.

"Iako sam liberal, kod tehnologija s ogromnim utjecajem moraju postojati pravila. Ovo je fundamentalna tehnologija koja mijenja način života, a implikacije još ne znamo. Vidim prve korake, poput smanjivanja vidljivosti AI-videa i uvođenja oznaka, ali to nije dovoljno. Potrebna je regulacija i jača kontrola – posebno zbog ranjivih grupa, mladih i starijih koji na sve to što se plasira lakše nasjedaju", stava je Mehić.

Profesorica Akagić ukazala je na praktične tragove koji odaju lažne snimke i fotografije.

"Prvo je kritičko mišljenje: zapitajmo se ima li smisla i da li informacija dolazi iz pouzdanog izvora. Digitalno, tražite ‘artefakte’: zamrljana mjesta, nelogičnosti u perspektivi, pogrešno iscrtan pješački prijelaz, vozila koja idu ‘pogrešnom’ stranom, nejasne ivice. Kod lica gledajte sjaj u očima i prelaz na usnama pri govoru. Mnogi skupovi podataka imaju dominantno frontalne snimke – kad se osoba okrene postranično, pojavljuju se nelogičnosti. Slično je s pokretima ruku i nogu. Ipak, tehnologija napreduje i granice blijede. U nekoliko konzorcija radimo na rješenjima zaštite građana – to je proces koji traje i tek ćemo vidjeti kako jasno obilježavati deepfake", navela je.

Mehić je upozorio da se u ambijentu opšte sumnje lakše šire lažni narativi, pa je uloga profesionalnog novinarstva presudna.

"U haosu nepovjerenja ‘zli geniji’ preuzimaju narativ. Internet je, uz sve inovacije, i ‘pokvario’ dio društva – ljudi lakše povjeruju lažima. Svjedočimo degeneraciji povjerenja u institucije i sistem. Zato će pravo novinarstvo – provjera činjenica i više izvora – biti najvažnije i najvrjednije", dodao je.

Akagić je poručila da mlade treba usmjeravati ka smislenoj upotrebi tehnologije.

"Mladi se često, u nedostatku smisla i motivacije, okreću alatima da bi skrenuli pažnju. Treba im ponuditi perspektivu: programe i znanja koja tehnologiju stavljaju u službu nauke i rješavanja društvenih problema. Država treba imati viziju – gdje želimo biti za 20–30 godina? BiH je puna problema koje možemo pretvoriti u prilike i razvijati rješenja koja popravljaju svakodnevni život", zaključila je Akagić.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad