Grade najduži uronjeni tunel na svijetu: Završena ogromna konstrukcija na njemačkoj obali

Ulazni dio na otoku Fehmarn čine 450 metara tunela građenog u otvorenom iskopu i 150 metara prijelazne zone u kojoj se oči vozača privikavaju na promjenu svjetla. Betoniranje je počelo u jesen 2023, a gradilo se u segmentima: prvo temeljna ploča, zatim bočni zidovi i na kraju krov.

Kraj prema moru pod vodom je od jeseni 2024. Nakon prvih 100 metara izgrađen je novi nasip, postavljene su pregrade i prostor je potopljen. Upravo na taj dio spojit će se prvi tunelski element s njemačke strane. Izgrađeni su i portalna zgrada za tehničku opremu tunela te rampe kojima cesta i pruga ulaze pod zemlju. Većina materijala stizala je brodovima preko radne luke Puttgarden, pa kamioni nisu morali prelaziti preko otoka.

Tunel se sklapa od 89 betonskih elemenata

Tunel neće biti bušen kroz stijenu. Dug je oko 18 kilometara i sastoji se od 79 standardnih elemenata, dugih po 217 metara i teških po 73.500 tona, te deset posebnih elemenata, postavljenih otprilike svaka dva kilometra. Elementi se proizvode u fabrici kod Rødbyhavna na danskom otoku Lolland, a zatim se spuštaju u rov iskopan u morskom dnu.

Krajem septembra u rov je spušten četvrti element, pa je na dnu mora već gotovo 900 metara tunela. Do tada je izliveno 16 standardnih i tri posebna elementa. Iz rova je iskopano oko 15 miliona kubnih metara materijala, a od njega se uz obalu Lollanda pravi oko 300 hektara novog kopna, prirode i prostora za rekreaciju.

Deset minuta autom umjesto trajekta od 45 minuta

Kada bude završen, tunel će imati autocestu s po dvije trake u svakom smjeru i dvije elektrificirane pruge u odvojenim cijevima. Vožnja automobilom trajat će oko deset minuta, a vozom oko sedam. Trajekt preko Fehmarnskog pojasa danas plovi oko 45 minuta, bez čekanja i ukrcavanja, a putovanje vozom od Hamburga do Kopenhagena trebalo bi se skratiti s oko pet na oko dva i po sata.

Prvo cesta, pa vozovi

Prvobitni plan otvaranja 2029. više nije ostvariv. Gradnja na danskoj strani kasni oko dvije godine, između ostalog zbog problema sa specijalnim brodom koji spušta elemente, a njemačko ministarstvo saobraćaja je u julu 2025. saopćilo da željeznička postrojenja na njemačkom kopnu do 2029. neće biti spremna. Zato se tunel otvara u dvije faze: prvo cesta, a pruga kada budu gotova njemačka postrojenja. Novi raspored investitor će objaviti nakon što spusti prve elemente i stekne iskustvo s njima.

Sljedeći korak je spuštanje novih elemenata s danske strane i priprema rova uz njemačku obalu. U tunelskim cijevima na Fehmarnu već su počeli završni radovi, među njima i postavljanje protivpožarnih ploča na zidove.