Probija se kanal koji će povezati i Balkan: Dug 45 km, širok 275 metara, dubok 20,75 metara i vrijedan preko milijarde dolara

Turski projekat predviđa vještački plovni put paralelan Bosforu, usred globalne potrage za manje opterećenim i sigurnijim pomorskim rutama, dok tenzije u strateški važnim moreuzima ponovo izazivaju zabrinutost zbog trgovine, energije, okoliša i snabdijevanja velikih gradova.

Istanbulski kanal, umjetni plovni put dug 45 kilometara, osmišljen da poveže Crno more s Mramornim morem i izgradi rutu paralelnu s Bosforskim moreuzom, jednim od najosjetljivijih pomorskih prolaza između Evrope i Azije.

Projekt je dobio novu težinu u debati o pomorskim uskim grlima jer se odvija u scenariju napetosti oko Hormuškog moreuza, strateške rute za energiju na Bliskom istoku.

Prema podacima Američke uprave za energetske informacije, 2024. godine kroz Hormuz je prolazilo 20 miliona barela nafte dnevno, što je ekvivalentno otprilike jednoj petini globalne potrošnje tečnih naftnih derivata.

Istanbulski kanal skida pritisak sa Bosfora

Turska vlada predstavlja Istanbulski kanal kao rješenje za smanjenje pritiska na Bosfor, prirodni prolaz koji povezuje Crno more s Mramornim morem i, posljedično, sa Sredozemnim morem. Također i sa Balkanom.

Rutu koriste komercijalni brodovi iz zemalja poput Rusije, Ukrajine, Bugarske, Rumunije i Gruzije, kao i brodovi koji prevoze energetske terete i industrijske proizvode.

Prema zvaničnom prijedlogu, novi kanal bi presjekao evropski dio Istanbula i otvorio alternativnu plovidbu Bosforu.

Navedeni cilj je smanjenje rizika od nesreća u uskom, urbaniziranom i prometno frekventnom području, gdje veliki brodovi prolaze blizu gusto naseljenih područja.

Tursko predsjedništvo navodi da je projekat osmišljen za smještaj velikih brodova, a uključuje i prateće objekte poput luka, marine, rekreacijskog područja i logističkog centra.

U službenom materijalu, troškovi izgradnje procjenjuju se na 75 milijardi turskih lira (milijardu dolara), a realizacija je planirana kroz javno-privatno partnerstvo.

Projekat vrijedan milijardu dolara i dalje ima neizvjesnosti

Uprkos ceremoniji otvaranja 2021. godine i izgradnji mosta Sazlidere, napredak Istanbulskog kanala ne odvija se linearno.

Reuters je u maju 2025. izvijestio da je plan praktično zaustavljen zbog finansijskih poteškoća, ekonomske nestabilnosti i protivljenja javnosti, iako je ministar prometa Abdulkadir Uraloglu izjavio da će vlada nastaviti s radovima kada budu dostupna odgovarajuća sredstva.

Ova razlika između političke ambicije i praktične provedbe objašnjava zašto se projekt čini strateškim, ali je i dalje okružen neizvjesnostima.

U aprilu 2026. godine, fotografije koje je distribuisao Reuters pokazale su da je most Sazlidere, planiran da pređe budući plovni put, još uvijek u izgradnji, dok susjedni rezervoar i dalje predstavlja značajan izvor vode za Istanbul.

Diskusija je također dobila na zamahu jer pomorski putevi funkcioniraju kao tačke pritiska u globalnoj ekonomiji.

Kada se moreuz zaguši, blokira ili postane ugrožen, brodovlasnici, osiguravatelji i kupci tereta počinju ponovo izračunavati rizike, rokove i troškove, što može utjecati na sve, od goriva do industrijskih proizvoda.

U slučaju Hormuza, nedavna nestabilnost je pojačala ranjivost koncentriranih pomorskih koridora.

Reuters je u maju 2026. izvijestio da su zemlje uvoznice, poput Indije, tražile naftu iz drugih regija nakon poremećaja u tom području, dok su američke vlasti tvrdile da prolaz kroz moreuz mora ostati otvoren.

Crno more i Mediteran u središtu logističkog spora

Istanbulski kanal također ima geopolitičku težinu jer uključuje pristup Crnom moru, regiji koja je dobila na značaju nakon rata između Rusije i Ukrajine.

Plovidba u ovom području ukršta interese izvoza poljoprivrednih proizvoda, transporta energije, vojne sigurnosti i cirkulacije robe između luka u istočnoj Evropi, Kavkazu i Mediteranu.

Po mišljenju turske vlade, drugi prolaz bi pomogao u raspodjeli protoka brodova i smanjenju rizika od sudara, nasukavanja i nesreća s opasnim teretom.

Opravdanje se uglavnom povezuje s plovilima koja prevoze goriva, hemikalije i druge materijale koji bi mogli uzrokovati štetu po okoliš u slučaju incidenta u Bosforu.

S druge strane, prijedlog izaziva pravne i diplomatske sumnje.

Režim prolaska kroz turske moreuze regulisan je Konvencijom iz Montreuxa iz 1936. godine, koja utvrđuje pravila za civilne i vojne brodove u Bosforu i Dardanelima.

Turska vlada tvrdi da novi kanal ne mijenja automatski ovaj režim, ali stručnjaci i protivnici vide rizik od interpretativnog spora.

Uticaji na okolinu

Kritike vezane za okoliš su među glavnim preprekama Istanbulskom kanalu.

Istraživači ističu da je sjeverni dio grada već pod pritiskom megaprojekata poput aerodroma, autoputeva i novih urbanih područja, koji smanjuju povezanost Sjevernih šuma Istanbula i fragmentiraju važne ekološke koridore za lokalni biodiverzitet.

Jedna od najosjetljivijih tačaka uključuje prirodnu razliku između voda Crnog mora i Mramornog mora.

Crno more prima velike rijeke iz istočne Evrope i ima nižu slanost u poređenju sa sistemom na koji utiče Mediteran; u međuvremenu, Bosfor održava složenu cirkulaciju između ovih vodenih površina.

Otvaranje paralelnog kanala moglo bi promijeniti struje, oksigenaciju i sastav vode, prema studijama i kritikama koje su prikupili stručnjaci za obalno i ekološko inženjerstvo.

Članak koji je 2026. godine objavilo Američko društvo građevinskih inženjera ukazao je na projekcije značajnog i potencijalno nepovratnog zagađenja Mramornog mora i Bosfora.

Također postoji zabrinutost zbog vodosnabdijevanja Istanbula.

Ekolozi i lokalne vlasti koje se protive projektu tvrde da bi izgradnja mogla utjecati na rezervoare slatke vode u blizini rute, posebno u metropoli koja se već suočava s urbanim pritiskom, rastom stanovništva i klimatskim rizicima.

Erdoganova politička opklada

Istanbulski kanal je najavio Recep Tayyip Erdogan 2011. godine, kada je još bio premijer, a od tada se tretira kao jedan od glavnih infrastrukturnih projekata njegove političke grupe.

Od tada, prijedlog kombinuje obećanja logističkih dobitaka, urbane reorganizacije i povećanog turskog uticaja na rutama između Crnog mora i Mediterana.

Opozicija, međutim, optužuje vladu da daje prioritet skupom i ekološki rizičnom poduhvatu umjesto ulaganja u područja kao što su sigurno stanovanje, infrastruktura otporna na zemljotrese i zaštita vodnih resursa.

U Istanbulu se debata miješa i sa sporom između centralne vlade i općinske uprave, koja se već pozicionirala protiv kanala.

Ekonomska dimenzija ostaje otvorena.

Iako stari službeni podaci navode 75 milijardi turskih lira, Reuters je procijenio tu vrijednost na 1,95 milijardi američkih dolara u 2025. godini, dok su prethodne međunarodne analize ukazivale na širi raspon troškova, između 10 i 20 milijardi američkih dolara, zavisno o povezanim radovima i modelu finansiranja.

U praksi, Istanbulski kanal ostaje skupa strateška investicija, koju turska vlada brani kao alternativu Bosforu, a osporavaju je naučnici, ekolozi i politički protivnici.

┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad