Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović izjavio je da ne iznenađuje to što Rusija negira "umješanost svojih ljudi u atentat na njega" i da nema dileme da su ruski državljani, sa legitimacijama određenih bezbjednosnih službi bili upleteni u pokušaj terorizma".

Đukanović je na pitanje da li vjeruje ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, s obzirom da Rusija ne odobrava činjenicu da je Crna Gora u NATO-u i da su dva ruska državljanina osumnjičena u pokušaj atentata na njega, naveo da Rusija ima svoje interese i da ih pokušava realizovati “utoliko agresivnije ukoliko prepozna više slabosti u evropskoj politici”.

On je u intervju za italijansku radio-televiziju RAI kazao da je važno da Evropa sačuva viziju potpunog ujedinjenja i integracije Balkana.

“Da na taj način pomogne Balkanu da usvoji evropske vrijednosti i zatvori vrata za upliv nekih trećih politika koje su suprostavljene evropskom sistemu vrijednosti. Ja tako vidim i to što se događalo u Crnoj Gori i što se događa na nekim od drugih evropskih meridijana u ovom vremenu”, kazao je Đukanović.

Kako je dodao, “valjda nikoga ne iznenađuje što Rusija negira umješanost svojih ljudi” u pokušaj atentata na njega.

“Vidjeli smo da se danas ta priča ponavlja u slučaju ‘Skripalj’ u Velikoj Britaniji, a naspram toga i u Crnoj Gori i Britaniji stoje argumenti veliki kao grad. Nema nikakve dileme da su ruski državljani bili upleteni u to što se događalo u Crnoj Gori i da su to ljudi sa legitimacijama određenih državnih službi. Time sam vam dao i odgovor koliko možemo vjerovati suprotnim argumentima koji se čuju na ovu temu”, rekao je Đukanović.

Zahvalni na pomoći SAD-a

Na pitanje kako je reagovao na izjavu američkog predsjednika Donalda Trumpa da su Crnogorci ratoborni i da mogu izazvati Treći svjetski rat, Đukanović je kazao da je Crna Gora smatrala da ne treba odgovarati na taj dio intervju “zato što su veoma svjesni i zahvalni na kontinuiranoj američkoj pomoći u vremenu kada je trebalo čuvati stabilnost, multietnički sklad u Crnoj Gori i oduprijeti se Miloševićevoj agresiji”.

Crnogorski predsjednik je dodao da češće nego u prethodnih 20 godina, sa određenih adresa u regiona mogu čuti poruke “koje su vrlo nalik onima iz 90-ih godina, kako nije rješenje u ovakvoj kompoziciji regiona, nego prekompoziciji i stvaranju velikih država”.

“Mislim da je to krajnje retrogradna ideja, da je nažalost pokazala već dovoljno svoje slabosti, da ih svi imamo u pamćenju i da nećemo dozvoliti da Zapadni Balkan opet zaluta istim putem”, naveo je Đukanović.

Ne treba ugroziti rovitu balkansku bezbjednost

Komentarišući situaciju na Kosovu, crnogorski predsjednik je kazao da je stanje u regionu opterećeno tim i sa još dva problema koja su “prenijeta iz vremena krize bivše Jugoslavije”.

“Pored stanja u odnosu Beograd-Priština, tu je i problem Bosne i Hercegovine i Makedonije. Naš interes je da sva ta pitanja, po mogućnosti, što prije budu zatvorena kvalitetnim i što duže održivim (rješenjima). Mi snažno podstičemo lidere u Beogradu i Prištini da istraju u pregovorima pod pokroviteljstvom (predstavnice EU za spoljnu politiku i bezbjednost) Federice Mogherini i dođemo do rješenja koje će značiti zatvaranje teškog historijskog problem u odnosima Srbije i Kosova”, rekao je Đukanović.

On je upozorio da je u traganju za tim rješenjem važno poznavati specifične probleme regiona Zapadnog Balkana.

“Ne treba ići ka rješenjima koja mogu ugroziti uvek rovitu balkansku stabilnost”, ocijenio je Đukanović.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter| Facebook i UŽIVO na ovom linku.