Šešelj u srijedu stiže u Beograd avionom iz Amsterdama

[caption id="attachment_25717" align="alignnone" width="750"]

Šešelj je optužen za ratne zločine nad Hrvatima i Bošnjacima u Hrvatskoj te u Bosni i Hercegovini i nad vojvođanskim Hrvatima.

Šezdesetogodišnji srbijanski radikal, poznat po ispadima u sudnici i vrijeđanju članova Sudskog vijeća, predao se ICTY-u 2003., a njegov dugovječni postupak postao je sramotom za Haški sud.

Osim što se suđenje često prekidalo zbog opstruisanja optuženika, izbio je i spor među sucima, a Šešelj je zbog objavljivanja imena zaštićenih svjedoka bio optužen i za nepoštivanje suda.  

Ove godine su suci predložili da presudu čeka u Srbiji, ali je to odbio i otvoreno rekao da neće poštivati pravila suda koja se odnose na kućni pritvor i suzdržavanje od političkih aktivnosti. Šešelj od suda traži isplatu 12 miliona eura za sudske troškove i odštetu.

On je treći haški pritvorenik koji se pušta na privremenu slobodu zbog pogoršanja zdravlja. U aprilu 1996. je iz pritvora na privremenu slobodu zbog uznapredovalog karcinoma na kućnu njegu pušten Đorđe Đukić, koji je bio optužen za zločine u BiH, a preminuo je nakon manje od mjesec dana poslije izlaska iz pritvorske jedinice.

Ista situacija je bila i s načelnikom Generalštaba Vojske Republike Srpske Momirom Talićem koji je umro nedugo pošto je pušten na liječenje. Talić je 1999. optužen za ratne zločine protiv Hrvata i Bošnjaka u BiH, uključujući genocid, mučenja i bezobzirno razaranje, a preminuo je u maju 2003. u Beogradu od raka pluća, nakon dozvole ICTY-ja da liječenje nastavi u beogradskoj Vojnomedicinskoj akademiji.

Bez obzira na tešku dijagnozu, Šešelj je, po pisanju srbijanskih medija, iz pritvora poručio da ne namjerava privremenu slobodu iskoristiti za nastavak liječenja već najavljuje osvetu.