Brisel izgubio ključnog sagovornika u Beogradu: Studentska lista mijenja odnose Srbije i EU

"Aleksandar Vucic se ponašao kao osoba kojoj se svi obraćaju za sve, istovremeno zanemarujući sve zakone u zemlji, uključujući i Ustav“, rekao je u Jugoslav Gasic, docent medicine na nekoliko univerziteta i budući poslanik.

Kada ga je kontaktirao Politico, Gasic je upravo ocjenjivao studentske radove, što je predstavljalo prikladan prikaz nove parlamentarne većine koju uglavnom čine profesori, ljekari i drugi politički početnici.

Studentska lista osvojila je apsolutnu većinu u parlamentu, što predstavlja izuzetan rezultat za pokret bez formalnog lidera, nastao iz protesta.

Prvi zadatak nove vlasti bit će poništavanje velikog dijela naslijeđa Vučića i njegove Srpske napredne stranke (SNS), počevši od preokreta višegodišnjeg urušavanja vladavine prava. Istovremeno, promijenit će se i odnosi Srbije s Briselom, za kojeg Studentska lista smatra da ga je bivši lider tretirao više kao sredstvo za ostvarivanje pojedinačnih interesa nego kao stvarni put ka članstvu u EU.

"Na kraju, Vučić je uvijek zastupao vlastite interese, a ne interese Srbije“, rekao je Gasic.

Čak i među najodanijim proeuropskim građanima Srbije, spremnost Brisela da sav napredak usmjerava preko Vucuca ostavila je gorak ukus.

"Ključna pouka koju treba izvući iz slučaja Srbije jeste da EU vrlo lako može izgubiti kredibilitet i integritet ako zanemaruje uzroke demokratskog nazadovanja u nekoj zemlji", rekao je Srđan Majstorović, predsjednik Upravnog odbora Centra za evropske politike (CEP).

Prema podacima CEP-a, objavljenim ranije ove godine, čak 41,6 posto građana smatra da je EU više zainteresovana za ostvarivanje vlastitih političkih i ekonomskih interesa u regionu nego za unapređenje demokratije i vladavine prava u Srbiji.

Majstorović je dodao da su nevladine organizacije, novinari i aktivisti godinama tražili od Brisela da u pregovarački proces uključi i druge glasove, ali su dobijali odgovor da "u Srbiji nema alternative režimu".

Izborni program Studentske liste označava EU kao najvažnijeg ekonomskog partnera Srbije i obećava produbljivanje postojećih strateških partnerstava s članicama Unije, poput Grčke, Italije, Mađarske i Francuske, uz nastojanje da se razviju bliže bilateralne veze s drugim evropskim prijestolnicama.

Ipak, članstvo u EU nije izričito navedeno kao neposredni cilj.

Gašić nije želio govoriti o konkretnim ciljevima budućih odnosa Srbije i EU, ali je poručio: "Ne želimo da nas Europa odsiječe. Ne želimo biti izolovano ostrvo".

"Poštujem koliko su oni dobro uređeni, njihovu vladavinu prava i demokratska načela", dodao je. "Ipak, mislim da moramo iznova postaviti prioritete u odnosima s EU, tako da interese Srbije stavimo na prvo mjesto. Jednostran pristup ne podstiče dugoročnu saradnju".

Studentska lista nastala je iz masovnog protestnog pokreta pokrenutog nakon urušavanja nadstrešnice na željezničkoj stanici 2024. godine, kada je poginulo 16 ljudi. Studenti su za smrtne slučajeve okrivili korupciju u državnim ugovorima za građevinske radove i počeli blokirati univerzitete. U roku od nekoliko mjeseci protesti su prerasli u najveće koje je Srbija vidjela u posljednjih nekoliko decenija.

Reakcija Brisela bila je suzdržana dok su studenti marširali širom zemlje, a zvaničnici EU uglavnom su izbjegavali direktno kritikovati Vučića. Zastave EU bile su upadljivo odsutne s demonstracija. Europska komisija nije odgovorila na zahtjev za komentar za ovaj članak.

"Komisija prvo mora vratiti kredibilitet koji je davno izgubila nakon godina podrške Vučiću", rekao je Đorđe Bojović, savjetnik za vanjsku politiku Zelenih u Evropskom parlamentu.

On je naveo da je Srbija dugo bila demonizirana i da se od devedesetih godina prošlog vijeka teško borila da promijeni svoj imidž, koji je, kako je rekao, "Vučićev autoritarizam obilježen represijom samo dodatno učvrstio".

Uprkos tim kritikama, ekonomske veze Srbije s Euvropom tokom Vučićeve vlasti znatno su se razvile, a zemlja je postala jedno od vodećih odredišta za strana ulaganja u regionu.

Srbija je 2012. godine, prije Vučićevog dolaska na vlast, bilježila oko 750 miliona eura direktnih stranih investicija. Tokom naredne decenije taj iznos premašio je 30 milijardi eura, što je više nego u ostatku Zapadnog Balkana zajedno.

U Briselu su Bojović i predstavnici opozicionih stranaka godinama pokušavali uvjeriti institucije, uključujući Evropski parlament i Evropsku komisiju, da se sastanu s njima ili ozbiljno razmotre njihove zabrinutosti.

"Vučić ih je sve uvjerio da s opozicijom ne vrijedi razgovarati i da ona nije kredibilna", rekao je Bojović.

Sada, kada je SNS čvrsto prebačen u opoziciju, Brisel će morati preispitati način na koji sarađuje sa Srbijom. Za mnoge građane Srbije, EU najprije mora odgovoriti za 12 godina tokom kojih je, kako smatraju, okretala glavu od onoga što se dešavalo u zemlji.