Kineski suludi plan na Balkanu: Probijanje kanala kroz Srbiju i Sjevernu Makedoniju

Kina je prije nekoliko godina predložila veliki projekat, dio svoje inicijative "Pojas i put" vrijedne 3 biliona dolara, za izgradnju sistema kanala koji povezuje Egejsko more (preko grčke luke Solun) kroz rijeke Vardar/Axios i Morava do Dunava, kreirajući ključni evropski plovni put koji skraćuje rute iz Azije zaobilazeći turske moreuze, iako to uključuje masovno inženjerstvo i finansiranje (blizu 17 milijardi dolara) uz tekuće studije izvodljivosti i pregovore sa Srbijom, Kosovom, Sjevernom Makedonijom i Grčkom.

Ključni detalji predloženog kanala:

Ruta: Povezuje rijeku Dunav (Srednja Evropa) sa Mediteranom (Egejsko more blizu Soluna) koristeći rijeke Moravu (Srbija) i Vardar/Axios (Sjeverna Makedonija/Grčka).

Prednosti: Smanjuje vrijeme i troškove transporta, nudi alternativu Bosforu, poboljšava balkanske tranzitne ekonomije i pruža Kini strateški pristup trgovini.

Inženjering: Zahtijeva značajno jaružanje, proširenje rijeka i dijelove kanala (poput veze s dolinom Preševa).

Status: Studije izvodljivosti koje je završila China Gezhouba Group potvrđuju održivost, uz tekuće razgovore između Kine i balkanskih zemalja.

Kontekst: Uklapa se u širu kinesku strategiju izgradnje alternativnih trgovinskih ruta (poput "Srednjeg koridora") kako bi se smanjilo oslanjanje na tradicionalne pomorske uske tačke.

Izazovi i razmatranja:

Troškovi i obim: Masivan poduhvat s ogromnim finansijskim zahtjevima.

Geopolitički uticaj: Mogao bi promijeniti dinamiku regionalnih snaga, utičući na Tursku i potencijalno povećavajući kineski uticaj.

Ekološki problemi: Preoblikovanje riječnih ekosistema i potencijalno preseljenje zajednica.

Integracija u EU: Postavlja pitanja o usklađivanju balkanskih zemalja s EU naspram bližih veza s Kinom.

Ideja stara dva stoljeća

Ideja o povezivanju Mediterana s Dunavom zapravo datira iz 1840-ih.

Godine 1907. Sjedinjene Američke Države osnovale su inženjersku komisiju kako bi razmotrile mogućnost izgradnje ovog projekta.

Međutim, Balkanski ratovi (1912-1913), Prvi i Drugi svjetski rat, te Hladni rat, stavili su projekat na čekanje.

Danas, ulaz iz Mediterana u Crno more kontroliše Turska, a takav plan bi morao proći kroz vladu Ankare.

Stoga bi Solun bio idealna tačka ulaska na Dunav i ostatak kineske trgovačke rute kanalom.

Takav potez bi neminovno umanjio geopolitičku moć Turske u Mediteranu, a istovremeno bi Grčkoj dao prednost kao međunarodnom brodarskom čvorištu.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad