Oglas

The Sunday Telegraph

Kraj ere rijalitija u Srbiji? Nova vlast planira ograničenja i četverodnevnu radnu sedmicu

author
N1 BiH
22. nov. 2026. 15:30
srbija slavlje
REUTERS / Uros Arsic

Nova vlast u Srbiji, koju je nakon izborne pobjede formirao pokret okupljen oko studentskih protesta, najavljuje niz reformi koje bi mogle značajno promijeniti medijsku scenu i tržište rada. Među najzapaženijim prijedlozima su ograničavanje emitovanja rijaliti programa na televizijama s nacionalnom frekvencijom na svega 45 minuta dnevno, kao i mogućnost uvođenja četverodnevne radne sedmice bez smanjenja plata, piše britanski The Sunday Telegraph.

Oglas

Prema pisanju britanskog lista, Studentska lista je na izborima održanim prošlog mjeseca osvojila 140 od ukupno 250 zastupničkih mjesta u Narodnoj skupštini Srbije, čime je okončana dugogodišnja vladavina Aleksandra Vučića.

Iako je ostvario parlamentarnu većinu, pokret se suočava s izazovom prelaska iz protestnog djelovanja u upravljanje državom, posebno zbog činjenice da još nema jasno definisanog kandidata za premijera.

Rijaliti programi samo nakon 23 sata

Jedna od najavljenih reformi odnosi se na televizijske sadržaje koje predstavnici pokreta povezuju s normalizacijom nasilja, vulgarnosti i govora mržnje.

Prema predloženim pravilima, rijaliti programi na besplatnim televizijskim kanalima s nacionalnom frekvencijom mogli bi se emitovati najviše 45 minuta dnevno, isključivo nakon 23 sata.

Popularni formati poput Elite ostali bi dostupni putem pretplatničkih platformi, uz obavezna starosna ograničenja i mogućnost roditeljskog nadzora.

Televizijske kuće bile bi dužne odmah prekinuti emitovanje ukoliko se u programu pojave nasilje, prijetnje ili govor mržnje.

Vuk Vuksanović, stručnjak za vanjsku politiku Srbije s King's Collegea u Londonu, izjavio je za The Telegraph da su ovakvi programi za dio javnosti postali simbol društvene i kulturne klime prethodne vlasti.

Reforme bi trebale obuhvatiti i širi medijski sektor, koji je godinama bio predmet kritika zbog političke pristrasnosti i propagandnog izvještavanja.

Četiri radna dana, 32 sata sedmično i ista plata

Studentski pokret najavljuje i promjene u oblasti radnih prava. Jedan od najambicioznijih prijedloga jeste omogućavanje kompanijama da uvedu četverodnevnu radnu sedmicu, odnosno 32 radna sata, bez smanjenja primanja zaposlenih.

Predviđene su i dodatne mjere zaštite radnika, uključujući ograničenje prekovremenog rada na osam sati sedmično, strožija pravila za ugovore na određeno vrijeme i zabranu kontaktiranja zaposlenih izvan njihovog radnog vremena.

Takva politika predstavljala bi značajan zaokret u odnosu na dosadašnji ekonomski model Srbije, koji se u velikoj mjeri oslanjao na privlačenje stranih investicija relativno niskim troškovima rada.

Ipak, ekonomisti upozoravaju na izazove provedbe ovih mjera.

Vuksanović smatra da četverodnevna radna sedmica više odgovara razvijenim skandinavskim ekonomijama nego zemlji sa srednjim nivoom prihoda, kakva je Srbija. Prema njegovoj ocjeni, za ostvarenje takvog cilja neophodno je prethodno osigurati odgovarajuće ekonomske uslove.

Između Evropske unije i Rusije

Pored unutrašnjih reformi, nova vlast suočava se i s pitanjem budućeg vanjskopolitičkog usmjerenja Srbije.

Predstavnici Studentske liste najavili su ubrzavanje evropskih integracija, a pojedini članovi pokreta otvorili su i mogućnost održavanja referenduma o članstvu Srbije u Evropskoj uniji.

Novoizabrani zastupnik Aleksandar Baucal govorio je o evropskoj budućnosti Srbije na forumu o proširenju EU u Briselu, dok su predstavnici pokreta održali razgovore s evropskom komesarkom za proširenje Martom Kos.

Istovremeno, Studentska lista ne zagovara uvođenje sankcija Rusiji, već namjerava zadržati bilateralnu ekonomsku saradnju, uz smanjenje ruskog političkog i obavještajnog utjecaja na srbijanske institucije.

Promjene su najavljene i u odnosima s Izraelom. Pokret se zalaže za obustavu trgovine oružjem i prekid projekta bespilotnih letjelica povezanog s Izraelom.

Kada je riječ o Kosovu, Studentska lista podržava nastavak pregovora uz posredovanje Evropske unije, ali ne predviđa priznanje njegove nezavisnosti.

Uprkos ambicioznim najavama, ostaje otvoreno pitanje koliko će predloženih reformi nova vlast moći provesti u praksi, posebno imajući u vidu ekonomska ograničenja i različite političke prioritete unutar pokreta.

Više tema kao što je ova?

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama