Telegraph: Eskalacija na Kosovu – ostvarenje snova za Moskvu

AA/ABACA / Abaca Press / Profimedia

Još jedna kosovska kriza mogla bi se lako preliti u Sjevernu Makedoniju, državu članicu NATO saveza, a imala bi velike implikacije na europsku odbranu u trenutku kada su SAD okupirane nadolazećim izborima, piše britanski Telegraph, upozoravajući kako se radi o opasnom trenutku o kojem se malo govori. Između ostalog u tekstu se navodi i da je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić eskalirao situaciju, a zatim je i deeskalirao, pozicionirajući se tako kao stup stabilnosti u regiji, dok Rusija koristi incident da destabilizira regiju.

Članak naslovljen ‘Vladimir Putin otvara novi front protiv Zapada na Kosovu‘ ističe kako je Putinov strateški cilj sada jasan – rasformirati NATO i razotkriti ranjivosti saveza, a upravo na Balkanu se nalazi NATO-ov najslabiji bok koji predstavlja metu te ruske ambicije.

Nedavni incident na Kosovu, koji je opisan kao jedan od najgorih sukoba otkad je Kosovo proglasilo neovisnost od Srbije 2008. godine, kosovski lideri su ocijenili kao “teroristički napad”, a predsjednik Srbije je zanijekao bilo kakvu umiješanost, optuživši kosovskog premijera Albina Kurtija da provodi “brutalno etničko čišćenje” uz podršku Zapada.

Ova eskalacija je ostvarenje snova za Moskvu. Srbija i Rusija već mjesecima pripremaju Srbe za eskalacije na Kosovu, raspirujući napetosti na Balkanu kako bi odvratile pažnju Zapada od rata u Ukrajini. Preplavili su informacijski prostor propagandom ponavljajući staru tvrdnju da Kosovo pripada Srbiji – jedna propaganda je tvrdila da Velika Britanija tamo sprema rat. Kao što svaki proučavatelj balkanske historije zna, takva je retorika i ranije izazivala etničko nasilje u regiji”, smatra autorica teksta, Ivana Stradner, istraživačica u Fondaciji za odbranu demokracija s interesom za pitanja ruskih sigurnosnih strategija i vojnih doktrina.

Stradner ističe kako je Rusija brzo iskoristila incident, sa glasnogovornikom koji izjavljuje da “dodatni pritisak zapada” dovodi “cijelu balkansku regiju do opasnog ruba”.

Putin zna da ne treba slati vojne snage na Balkan – on može koristiti hibridni rat da destabilizira regiju i ponovno uspostavi Rusiju kao jedinog pouzdanog pregovarača u tamošnjem sukobu. Ovim planom postižu se tri cilja: odvraćanje pažnje Zapada od Ukrajine, jačanje regionalnog položaja Moskve i davanje Putinu utjecaja nad zapadnim silama ako žele spriječiti eskalaciju sukoba u regiji”, upozorava autorica.

A kakva je korist Srbije?

Tekst pojašnjava kako je Vučić eskalirao, a zatim deeskalirao situaciju na Kosovu pozicionirajući se kao “stup stabilnosti” i koristeći to kao adut u pregovaranju sa Zapadom. Ističe se kako je Vučićev krajnji cilj zadržati vlast, a kosovska kriza mu pomaže da skrene pažnju s vlastitih unutarnjopolitičkih pitanja i poveća podršku za predstojeće izbore.

Reakcija Bijele kuće na dešavanja u regiji Kosova i javno upozorenje na “veliko raspoređivanje srpske vojske duž granice s kosovom” ocijenjena je kao “korak bez presedana”.

Koliko god to bilo opasno, Vučić zna da ne treba slati vojsku. Umjesto toga, on se može poslužiti Putinovom igrom i poslati “male zelene ljude” bez oznaka da potkopaju Kosovo i stvore uvjerljivo poricanje. Možda se upravo to već dogodilo”, dodaje autorica.

Stradner također upozorava na moguće implikacije u slučaju ponavljanje slične krize na Kosovu, i sugeriše kako bi NATO trebao poduzeti konkretnije korake.

NATO je objavio da pojačava prisutnost svojih trupa na Kosovu – pri čemu je Ministarstvo odbrane Ujedinjenog Kraljevstva prenijelo zapovjedništvo nad vojnim bataljonom na NATO kako bi pružilo pomoć – ali mora učiniti više, i to brzo, kako bi ugušili nasilje i upozorili Rusiju i Srbiju. Još hitnije, mora pojačati svoje informacijske operacije u zemlji i inostranstvu. Još jedna kosovska kriza mogla bi se lako preliti u Sjevernu Makedoniju, državu članicu NATO saveza, i imala bi velike implikacije na europsku odbranu u trenutku kada su SAD okupirane nadolazećim izborima. Ovo je opasan trenutak, ali malo ko o tome govori”.

Analiza situacije dovodi autoricu do zaključka kako etničke napetosti na Balkanu nisu nikad nestale tri decenije nakon krvavog raspada Jugoslavije, a uprkos vojnoj nadmoći NATO savez ima slabu moć na Balkanu, gdje ga Rusija nadjačava.

“Vrijeme je da NATO ojača svoju prisutnost u regiji i stavi Rusiju u defanzivu”, dodaje.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!