Tek stižu ekstremne vrućine
Alarmantna procjena naučnika: Super El Niño prijeti svijetu, više od 450.000 ljudi moglo bi umrijeti u narednih šest mjeseci

Više od 450.000 ljudi moglo bi umrijeti u narednih šest mjeseci zbog dodatnih vrućina koje donosi super El Niño, procjenjuju klimatski naučnici. Najteže bi mogle biti pogođene zemlje poput Nigerije, Indonezije, Sudana, Indije i Brazila, dok se dodatne posljedice očekuju i zbog suša, požara i poplava.
Procjena od oko 451.000 dodatnih smrtnih slučajeva odnosi se na period od septembra do februara 2027. godine, do kada trenutno sežu temperaturne prognoze. Ipak, naučnici upozoravaju da bi povećan broj smrtnih slučajeva povezanih s ekstremnim vrućinama mogao potrajati sve do juna ili jula 2027.
Riječ je o dodatnim smrtnim slučajevima povrh onih koji su već posljedica temperatura povećanih zbog klimatske krize.
El Niño već oborio dosadašnje rekorde
El Niño koji trenutno dodatno zagrijava planetu premašio je u ponedjeljak najvišu temperaturu ikada zabilježenu za ovaj klimatski fenomen, i to nekoliko mjeseci prije očekivanog vrhunca, piše The Guardian.
Naučnici su intenzitet trenutnog događaja opisali kao "zapanjujući" i "na nivou Godzille".
El Niño je prirodni klimatski fenomen, ali stručnjaci upozoravaju da njegove posljedice mogu biti znatno snažnije zbog globalnog zagrijavanja.
Profesor Michael Greenstone, suosnivač Climate Impact Laba i jedan od autora izvještaja, upozorio je da se iza ogromnih brojki nalaze stvarni ljudski životi.
"Procjena od 451.000 ljudi toliko je velika da čovjek može otupjeti na samu brojku, ali iza nje su roditelji i djeca, bake i djedovi i komšije, ljudi koji odlaze na posao, brinu o porodicama i žive svoje živote", rekao je Greenstone.
Najpogođenije tropske zemlje
Prema projekcijama, među zemljama koje će u narednih šest mjeseci biti najviše pogođene nalaze se Nigerija, Indonezija, Sudan, Indija i Brazil.
Sjedinjene Američke Države također su među 20 najpogođenijih zemalja, sa procijenjenih dodatnih 3.500 smrtnih slučajeva povezanih s vrućinama.
Posebno bi mogle biti pogođene regija Sahela u Africi i jugoistočna Azija.
Istraživači ističu da ovakve projekcije omogućavaju vlastima i zdravstvenim sistemima da unaprijed identifikuju najugroženija područja i uvedu mjere koje mogu spasiti živote.
Među mogućim mjerama su preciznije prognoze ekstremnih vrućina, otvaranje centara za rashlađivanje, povećanje broja zaposlenih u zdravstvenim ustanovama tokom najtoplijih perioda i dodatna zaštita radnika koji rade na otvorenom.
"Razglednica iz naše budućnosti"
Naučnici su trenutni El Niño opisali i kao "razglednicu iz naše budućnosti", jer temperature podiže na nivoe koji se, prema projekcijama klimatske krize, očekuju za približno 20 godina.
Koautorica izvještaja dr. Tamma Carleton sa Univerziteta Kalifornije u Berkeleyju upozorila je da kratkoročne mjere mogu spasiti veliki broj ljudi, ali da one nisu dovoljne za budućnost.
"Povećanje kapaciteta za hitne intervencije i bolje usmjeravanje naših napora ove godine može spasiti mnoge živote", rekla je Carleton.
"Ali za 20 godina, kada današnje ekstremne temperature postanu nova normalnost, ne želimo biti u konstantnom vanrednom stanju. Moramo se mobilizovati sada kako bismo osmislili, primijenili i procijenili alate koji će spašavati živote u godinama koje dolaze."
Kako su naučnici došli do procjene
Projekcije su izrađene korištenjem naučno recenziranih metoda koje prate odnos između temperature i dodatnih smrtnih slučajeva povezanih s vrućinama u 24.378 regija širom svijeta.
Ti podaci kombinovani su s prognozama povećanja temperatura usljed El Niña u narednim mjesecima.
Kao polazna vrijednost korišten je broj smrtnih slučajeva povezanih s vrućinama tokom prosječnog mjeseca u periodu od 1996. do 2025. godine.
Greenstone je kazao da je cilj ovakvih analiza omogućiti pravovremeno upozoravanje na posljedice ekstremnih temperatura, slično načinu na koji se već predviđaju udari na poljoprivredne usjeve.
"Ljudi su već mogli predviđati kada će doći do udara na poljoprivredne usjeve i unaprijed upozoravati na njih", rekao je.
"Ovaj novi izvještaj otvara vrata mogućnosti da isto učinimo za još važniji ishod – rekao bih najvažniji ishod – a to je smrt."
Izvještaj će biti predat naučnom časopisu na recenziju, ali Greenstone je kazao da bi, zbog hitnosti situacije, "bilo neodgovorno držati ga po strani".
El Niño prijeti i zalihama hrane
Posljedice El Niña neće se zaustaviti samo na ekstremnim temperaturama.
Svjetski program za hranu upozorio je u augustu da bi ovaj klimatski fenomen mogao gurnuti oko 50 miliona ljudi u stanje akutne gladi i dodatno povećati cijene hrane.
Historijski podaci također pokazuju koliko posljedice snažnog El Niña mogu biti ozbiljne. Veliki događaj iz 1877. i 1878. godine povezuje se s više od 50 miliona smrtnih slučajeva izazvanih sušama i glađu, pri čemu su posebno teško pogođene Indija, Brazil i Kina.
Profesorica Friederike Otto sa Imperial Collegea u Londonu upozorila je da se trenutni El Niño događa u klimatskom sistemu koji je već znatno topliji zbog ljudskog utjecaja.
"Ovaj događaj predstavlja ogromnu preraspodjelu energije u klimatskom sistemu i opasan je jer se odvija povrh mnogo toplijeg klimatskog sistema na koji je utjecao čovjek."
Dodala je da bi brojne regije mogle iskusiti temperature kakve do sada nisu zabilježene.
"Zbog toga ćemo na mnogim mjestima širom svijeta vidjeti ekstremne vrućine kakve nikada ranije nisu zabilježene, sa svim njihovim posljedicama po zdravlje, sigurnost hrane i pritisak na vodne resurse. El Niño dolazi i prolazi, ali sve dok nastavljamo sagorijevati fosilna goriva, on se javlja na sve toplijoj osnovi, zbog čega je zajednicama mnogo teže nositi se s njegovim posljedicama."
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare