Šta je Super El Niño? Promijeniće zimu i u Bosni i Hercegovini uz jedan veliki rizik

Šta je zapravo El Niño?

El Niño je prirodni klimatski fenomen koji se rađa u tropskom dijelu Tihog okeana, ali čije se posljedice osjete širom planete. Ime dolazi iz španskog jezika ("dječak", odnosno "mali Isus"), jer su ga peruanski ribari stoljećima primjećivali oko Božića, kada bi hladna i ribom bogata voda uz obalu iznenada postala topla i prazna.

Da bismo razumjeli El Niño, treba prvo razumjeti "normalno" stanje Pacifika. Duž ekvatora stalno pušu pasati, vjetrovi koji duvaju s istoka na zapad. Oni godinama guraju površinsku toplu vodu prema Indoneziji i Australiji, gdje se nakuplja golemi "bazen" tople vode. Kod obale Južne Amerike, gdje je ta voda odgurnuta, iz dubine izbija hladna voda bogata hranjivim tvarima. Iznad toplog zapadnog dijela zrak se diže i stvaraju se obilne kiše; iznad hladnog istoka je suho.

Svakih nekoliko godina (u prosjeku svake dvije do sedam) taj sistem "zakaže". Pasati oslabe ili se čak okrenu, topla voda koja je bila nagurana na zapadu "prelije" se nazad preko cijelog okeana, a s njom se sele i kišni oblaci. Rezultat je: suša i požari u Indoneziji i Australiji, poplave u Peruu i Ekvadoru, poremećeni monsuni u Indiji, i prije svega ogromna količina toplote koja se iz okeana oslobađa u atmosferu. Zato su godine El Niña u pravilu globalno toplije od okolnih.

Suprotna faza, kada se pasati pojačaju i istočni Pacifik postane hladniji od prosjeka, zove se La Niña. Zajedno čine ciklus poznat kao ENSO (El Niño–Južna oscilacija), najvažniji izvor prirodne klimatske promjenljivosti na Zemlji iz godine u godinu.

Zašto je ovaj El Niño "famozan"

Snaga El Niña mjeri se odstupanjem temperature mora u ključnoj regiji centralnog Pacifika (tzv. Niño 3.4) od dugogodišnjeg prosjeka. Prema članku koji vam je Google ponudio, situacija je sljedeća:

• Odstupanje veće od 0,5 °C smatra se El Niñom, a iznad 2 °C govori se o "vrlo snažnom" ili "super" El Niñu.
• Dana 19. septembra 2026. ta je regija dostigla 3,05 °C iznad prosjeka, čime je oboren dosadašnji rekord od 3,02 °C iz novembra 2015. godine, najviša vrijednost u 150 godina mjerenja.
• Vrhunac se očekuje tek u novembru i decembru, a prosjek 14 prognostičkih modela koje je analizirao klimatolog Zeke Hausfather ukazuje na mogućih 4,0 °C, vrijednost koju stručnjaci opisuju kao "zapanjujuću" i "na nivou Godzille".
• Vrlo vjerovatno je riječ o najjačem El Niñu u posljednjih 1.000 godina, a zbog toplote koju će ubaciti u već zagrijanu atmosferu, 2027. bi mogla postati najtoplija godina u historiji mjerenja.

Ono što ovaj događaj čini posebno opasnim, kako naglašava klimatologinja Friederike Otto s Imperial Collegea, jeste činjenica da se odvija na "toplijoj podlozi" koju je stvorilo sagorijevanje fosilnih goriva. El Niño sam po sebi nije posljedica klimatskih promjena, on postoji hiljadama godina, ali njegovi udari sada padaju na sistem koji je već pod stresom, pa su ekstremi jači, a oporavak teži. Prethodni super El Niñi (1982/83, 1997/98, 2015/16) nanijeli su štete od stotina milijardi dolara, a Svjetski program za hranu upozorio je da bi ovaj mogao gurnuti oko 50 miliona ljudi u akutnu glad.

Kako El Niño utiče na Evropu i zapadni Balkan

Ovdje je važno odmah reći ono što se u naslovima često izgubi: El Niño nema direktan i jednostavan uticaj na naše vrijeme. Njegovi efekti su najjači na Pacifiku, u Americi, Australiji i južnoj Aziji. Do Evrope stižu zaobilazno, preko promjena u položaju mlazne struje i velikih atmosferskih obrazaca, i to sa dosta "šuma".

Balkan je u posebno nezgodnom položaju za dugoročne prognoze jer se nalazi između uticaja Atlantika, Sredozemlja, kontinentalne Evrope i sjeverne Afrike. Na naše vrijeme zato ne utiče samo El Niño, već i Sjevernoatlantska oscilacija (NAO), položaj azorskog anticiklona i mlazne struje, cikloni nad Sredozemljem, temperatura Sredozemnog mora, prodori toplog zraka iz Afrike i hladnog iz sjeverne i sjeveroistočne Evrope, uz veliku ulogu Alpa, Dinarida, Karpata i balkanskih planina.

Ipak, kada je El Niño ovako ekstremno jak, njegov "otisak" u Evropi postaje vidljiviji. Šta pokazuju trenutni sezonski modeli?

Toplija zima od prosjeka. Copernicus Climate Change Service objavio je 10. septembra najnoviju sezonsku prognozu prema kojoj rani signali za evropsku zimu daju prednost blažim uslovima i temperaturama iznad prosjeka na gotovo svim kopnenim područjima Evrope. Prema sezonskoj prognozi ECMWF-a za period decembar–februar, temperature bi u većem dijelu Evrope trebale biti iznad višegodišnjeg prosjeka, a taj scenario obuhvata i veliki dio jugoistočne Evrope, odnosno Balkana.

Zapadno strujanje i više padavina, ali ne nužno snijega. Za Evropu je posebno važna mogućnost dominantnog zapadnog i jugozapadnog strujanja koje bi s Atlantika donosilo relativno blag i vlažan zrak. Istovremeno, u velikom dijelu kontinenta postoji signal za sezonu s više padavina od prosjeka. Za BiH to je važna kombinacija: blag i vlažan zrak znači kišu umjesto snijega u nizinama i kotlinama, a snijeg tek na višim planinama.

Manje snijega u nizinama. Dva velika prognostička sistema trenutno pokazuju da bi snijega na evropskom kontinentu moglo biti znatno manje od uobičajenog, a posebno pogođene mogle bi biti nizije i područja na manjim nadmorskim visinama, dok su izgledi za ozbiljniji snježni pokrivač bolji na visokim planinama i u sjevernim i sjeveroistočnim dijelovima kontinenta.

Dodatni faktor: Indijski okean. Paralelno sa Super El Niñom, u Indijskom okeanu razvija se pozitivni dipol, pojava koja označava izraženu razliku u temperaturi mora između njegovog zapadnog i istočnog dijela, a modeli pokazuju da bi kombinacija ova dva fenomena tokom jeseni i zime mogla preusmjeriti mlazne struje iznad sjeverne hemisfere i promijeniti putanje ciklona.

Šta to konkretno znači za Bosnu i Hercegovinu

Ako se ovi signali ostvare, za BiH bi zima 2026/27. mogla izgledati otprilike ovako:

1. Kiša umjesto snijega u dolinama. Sarajevo, Tuzla, Banja Luka, Zenica i Mostar imali bi više kišnih nego snježnih dana. Snijeg se ne isključuje, ali bi se rjeđe zadržavao.
2. Rizik od poplava. BiH je izrazito ranjiva na kombinaciju obilne kiše i topljenja snijega na planinama (sjetimo se 2014.). Ako zapadno strujanje donese više padavina, a temperature budu iznad prosjeka, rijeke Bosna, Vrbas, Drina, Sana i Una mogle bi imati izražene zimske vodne valove.
3. Kraća i nesigurnija skijaška sezona na nižim centrima, dok Jahorina, Bjelašnica i Vlašić na višim kotama imaju bolje izglede.
4. Manji troškovi grijanja, ali i manje hidropotencijala akumuliranog u snijegu za proljeće i ljeto, što se može odraziti na hidroelektrane i vodosnabdijevanje.
5. Toplija jesen. Meteorolog N1 Hrvatske Bojan Lipovšćak analizirao je mogući uticaj snažnog El Niña na Balkan od septembra 2026. do januara 2027, a osnovni zaključak je da za Balkan postoji povećana vjerovatnoća toplijeg vremena, naročito tokom ranog dijela jeseni, dok su količina padavina i razvoj vremena tokom zime mnogo neizvjesniji.

Važno je razumjeti razliku između sezonske i vremenske prognoze. Sezonska prognoza ne može sada, sredinom septembra, reći hoće li 7. januara pasti 20 centimetara snijega ili hoće li početkom februara temperatura pasti na minus 15. Ona govori o vjerovatnijem prosječnom karakteru cijele sezone. Dugotrajna hladna i snježna zima trenutno nije osnovni scenario za Balkan, ali iz toga nikako ne slijedi da hladnih valova i snijega neće biti; čak i tokom izrazito tople sezone moguće je nekoliko snažnih zimskih prodora, a upravo će njihov položaj i trajanje na kraju odlučiti kakva će zima biti.

El Niño je stari, prirodni "otkucaj" klimatskog sistema, ali ovaj koji se sada razvija je najjači u modernoj historiji mjerenja i događa se na planeti koja je već zagrijana ljudskim djelovanjem. Za Bosnu i Hercegovinu to najvjerovatnije znači blažu i vlažniju zimu s manje snijega u nizinama, veći rizik od poplava nego od dubokih minusa, i vjerovatno vrlo toplu 2027. godinu. Ali Balkan ostaje "raskrsnica" više klimatskih uticaja, pa jedan jak prodor sibirskog zraka može u sedam dana promijeniti sliku cijele zime. Prognoze zato treba čitati kao vjerovatnoće, ne kao obećanja.