Postoji 69 posto vjerovatnoće da će ovaj El Niño biti najjači od 1950. godine: Šta to znači za Evropu?

Prema njoj, vjerovatnoća da će El Niño tokom jeseni i zime biti izuzetno snažan prelazi devedeset posto.

Uz to postoji 69 posto vjerovatnoće da će u razdoblju od oktobra do decembra dostići vrijednost koja bi ga učinila najjačim zabilježenim od 1950. godine.

Vjerovatnoća da će potrajati do proljeća 2027. procjenjuje se na 97 posto.

Šta je El Niño

Nad ekvatorijalnim Pacifikom obično pušu pasatni vjetrovi, koji toplu površinsku vodu guraju prema zapadu, dakle prema Indoneziji i Australiji.

Kada ti vjetrovi oslabe, ta topla voda se vraća prema istoku, prema obalama Južne Amerike.

Istovremeno slabi i izdizanje hladnije vode iz dubine, koje inače hladi tu obalu.

Rezultat je da se ogromna površina okeana zagrije više nego inače. To mijenja raspored zračnog pritiska, padavina i vjetrova, i to ne samo iznad Pacifika nego na velikom dijelu planete.

Koliko je toplije

Brojke pokazuju koliko je odstupanje već sada veliko.

U julu je temperatura u ključnom dijelu ekvatorijalnog Pacifika bila viša od prosjeka za 1,4 stepena, a u istočnom dijelu odstupanje je prelazilo dva stepena.

Uz promjenu temperature mora mijenjaju se i vjetrovi i pritisak, što je znak da su se okean i atmosfera već uskladili u obrazac koji označava El Niño.

NOAA očekuje da će jačanje trajati do kraja godine.

Kako to stiže do nas

Ovdje treba biti precizan, jer se veza često pojednostavi.

Pacifik je daleko i njegov utjecaj na Evropu nije izravan.

Zagrijavanje tog dijela okeana mijenja globalno kruženje zraka i položaj mlaznih struja, dakle snažnih zračnih tokova u visini koji određuju kuda idu ciklone. Tek preko toga se posljedice osjete kod nas.

Zbog toga na naše vrijeme utječu i druge stvari, među njima stanje sjevernog Atlantika, polarni vrtlog i temperatura Sredozemnog mora.

Šta se predviđa za Evropu

Sezonska prognoza evropskog servisa Copernicus pokazuje povećanu vjerovatnoću natprosječno tople jeseni u gotovo cijeloj Evropi.

Postoji visoka mogućnost da sezonske temperature budu među dvadeset posto najviših ikada zabilježenih za to doba godine.

Za južnu i zapadnu Evropu postoji i signal za više padavina od prosjeka.

Iz Copernicusa, međutim, naglašavaju da su sezonske prognoze padavina za Evropu znatno manje pouzdane nego one za tropska područja, na koja El Niño djeluje izravnije.

Šta prognoza ne znači

Vrijedi biti oprezan i s onim što se često prenosi kao sigurno.

Stručnjaci upozoravaju da ni izuzetno snažan El Niño ne garantuje očekivane posljedice u svim dijelovima svijeta.

Sezonska prognoza ne govori kakvo će vrijeme biti određenog dana ni sedmice. Ona govori o vjerovatnoći da će cijela sezona odstupiti od prosjeka.

To znači da topla jesen ne isključuje pojedinačna zahlađenja, kao ni obrnuto.