Predsjednik SAD-a Donald Trump dugogodišnji je obožavatelj Winstona Churchilla. Ali što bi legendarni britanski ratni vođa rekao o Minhhenskoj sigurnosnoj konferenciji 2025.? “Dobili ste izbor između rata i nečasti. Izabrao si nečast i imat ćeš rat" -  To su riječi koje je Churchill "odgrmio" kada je prije 87 godina tadašnji premijer Neville Chamberlain napustio ovaj bavarski grad, držeći u rukama komad papira koji se pokazao besmislenim. Da li bi to bila Churchillova reakcija na Trumpovu težnju da okonča rat u Ukrajini, uz uvjete za koje Kijev i njegovi europski saveznici strahuju da će biti povoljni za Moskvu i da će značiti samo još jedan veći rat u budućnosti? Analizu donosi politički magazin Politico.

Dok su se okupljali na samitu, europski dužnosnici još su se oporavljali nakon čitanja Trumpova 90-minutnog telefonskog razgovora s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, kao i primjedbi američkog ministra odbrane Petera Hegsetha sredinom sedmice u Briselu. Za bivšeg litvanskog ministra vanjskih poslova Gabrieliusa Landsbergisa, Hegsethovo upozorenje da će “stvarnost” spriječiti SAD da bude garant sigurnosti Europe, bila je najzanemarljivija i najstrašnija rečenica, piše autor Jamie Dettmer u tekstu naslovljenom “Da li je ovo kraj NATO-a”.

Drugim riječima – nema rezervnog mehanizma SAD-a.

Kao i drugi, i Landsbergis osjeća kraj jedne ere. “To bi moglo označiti dolazak sumraka NATO-a”, rekao je. “Pogotovo kada to kombinirate s onim što mislim da će Washington uskoro objaviti – povlačenjem 20 hiljada američkih vojnika iz Europe”.

Pročitajte još: Trumpov saveznik podržao nastavak slanja oružja Ukrajini, ali i NATO članstvo

Dok je Litvanac razgovarao s POLITICO-om u Minhenu, Hegseth je bio u Varšavi, nagovještavajući povlačenje trupa i upozoravajući već iscrpljene Europljane da je “sada vrijeme za ulaganje jer ne možete pretpostaviti da će američka prisutnost trajati zauvijek”.

Slično kao što je bilo u SAD-u, neprestane, brze najave Trumpove administracije koje šokiraju isto tako su bile porazne i dezorijentirajuće i u Europi – kao što je strategija, bez sumnje, i osmišljena.

“Početnička greška” Hegsetha

A američki zakonodavci koji su sudjelovali na samitu pokušavali su ponuditi malo sigurnosti nervoznoj Europi – iako bez previše uspjeha.

Među njima je bio senator Roger Wicker, predsjedavajući moćnog senatskog odbora za oružane snage, koji je za POLITICO rekao da je Hegseth u Briselu napravio “početničku grešku”.

“Ne znam ko je napisao govor – ali mogao ga je napisati Tucker Carlson. Carlson je budala”, rekao je,uvjeravajući da ima mnogo ozbiljnih ljudi oko Trumpa koje on sluša.

Wicker je također primijetio da je Hegseth već odstupio od nekih svojih oštrijih primjedbi, ali je priznao da to još nije učinio kada je riječ o tome da Europa gubi američko sigurnosnu garanciju – što potkopava Član 5 NATO-a koji obavezuje članice saveza na kolektivnu odbranu.

I upravo ta rečenica, više od bilo koje druge, nervira Europu više nego bilo šta drugo.

“Trumpov izravan pristup Putinu, u kombinaciji s ministrom odbrane Hegsethom koji obavještava saveznike u Briselu da SAD preventivno pristaje na neke od temeljnih zahtjeva Rusije prije nego što su razgovori uopće započeli, predstavlja dvostruki udarac – ne samo Ukrajini nego i budućnosti Europe”, primijetio je Keir Giles iz Chatham Housea.

“[Prihvaćajući] da agresor može zadržati teritorij koji je zauzeo u zamjenu za molbu za mir — paralele s 1938. mogle bi biti jasnije samo da je Trump podigao notu i rekao da ga je gospodin Putin uvjerio da nema daljnjih teritorijalnih ambicija u Europi”, dodao je.

U međuvremenu, minhenski govor potpredsjednika JD Vancea, usredotočen na kritiziranje demokratske prakse u Europi, ne čini ništa da ublaži europske brige – niti one pro-NATO-vski orijentiranih Amerikanaca.

Kad je počeo govoriti o migracijama kao prijetnji europskoj civilizaciji, to je primljeno hladnokrvno, uz tek povremeni pljesak i poneko pristojno odmahivanje glavom. “Prijetnja koja me najviše brine vis-à-vis Europe nije Rusija. Nije to Kina, niti bilo koji drugi vanjski akter. A ono što me brine je prijetnja iznutra”, rekao je.

“Razmislite o smjelosti nekoga ko se kandidirao s čovjekom koji je inspirirao pobunu protiv našeg Kongresa 2020., da dođe u Europu i kaže: ‘Vi imate problema s demokracijom’”, rekao je akademik i bivši američki diplomat Michael McFaul.

Vance je također ignorirao očiti problem – rat u Ukrajini. “Mogao je iskoristiti govor da razjasni njihovu pregovaračku poziciju, ali je odlučio da to ne učini. Ovaj govor je bio za ljude kod kuće, a ne za ljude na samitu”, dodao je McFaul.

Prije tri godine činilo se da je ruska invazija na Ukrajinu učinila NATO relevantnijim nego što je bio – nestala je potraga za raison d’être u svijetu nakon Hladnog rata. Ali bilo je teško ovdje, prvog dana samita, osloboditi se osjećaja da svjedočimo početku cijepanja. Naravno, sastanci na vrhu tokom Trumpovog prvog mandata također su bili u stilu “SAD protiv Europe”, ali njegov bi bivši tim za nacionalnu sigurnost izgladio stvari. Perje bi bilo nakostrešeno – ali ne i isčupano.

A za Europu, SAD ostaje izuzetna nacija, nezamjenjiva nacija koju treba pozvati u vrijeme nevolje. Kome se drugome sad obratiti?

Možda sebi.

Hladan tuš i poziv na buđenje

Bivši njemački diplomat Wolfgang Ischinger rekao je za POLITICO da je “možda Europu trebalo skršiti”, kako bi bila šokirana i postala više okrenuta prema naprijed i samopouzdanija.

Njegov stav je da su europski lideri djelomično krivi za situaciju za kojom sada žale. Imali su dovoljno upozorenja o tome što bi drugi mandat američkog predsjednika mogao sa sobom donijeti, a ipak su krenuli presporo da bi povećali vlastitu potrošnju za odbranu i udio u transatlantskom teretu.

Landsbergisov nasljednik Kęstutis Budrys slaže se da je Europa kasnila. “Kasnimo, stvarno. Moramo ubrzati i pokazati da imamo pravu odbranu, da smo spremni i sposobni i obučeni za borbu”, rekao je za POLITICO.

Pročitajte još: Zelenski: Putin planira napade na druge zemlje, Europa treba oružane snage

Ali Budrys se nada da ovo nije “minhenski trenutak” kao prije 87 godina. “Činjenica koju spominjemo 1938. pokazuje da imamo svijest i to je znak da to nastojimo izbjeći. Da, postoji rizik da se neki elementi ponove, ali također možemo vidjeti kako to izbjeći”, rekao je. A to će zahtijevati da svi saveznici dijele “ozbiljnost situacije s kojom se suočavamo”, ako žele sačuvati NATO.

Ali drugi se pitaju je li ovo sve prekasno i strahuju da Trumpova administracija nije prijatelj nego neprijatelj. Jedan viši diplomat EU, kojem je odobrena anonimnost kako bi otvoreno govorio, rekao je:

“Sada imamo savez između ruskog predsjednika koji želi uništiti Europu i američkog predsjednika koji također želi uništiti Europu”.

“Transatlantski savez je gotov”.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje