Zvaničnici Azerbejdžana rekli su da bi moglo doći do mirovnog sporazuma sa Armenijom kako bi okončao njihov višedecenijski sukob nakon azerbejdžanske ofanzive u septembru u kojoj je ta zemlja preuzela kontrolu nad svojim regionom Nagorno-Karabah, javlja Guardian.
Suočeni s odlučnim vojnim napredovanjem, više od 100.000 ljudi pobjeglo je iz planinske enklave južnog Kavkaza, koja je nakon rata 1990-ih bila pod kontrolom etničkih armenskih snaga.
Demonstracija sile ostavila je region uglavnom pustim. Ovo je navelo armenskog premijera Nikola Pašinjana da azerbejdžansku akciju nazove činom etničkog čišćenja, što je Azerbejdžan negirao. Nakon toga su dvije zemlje ubrzale pregovore o mirovnom sporazumu za stabilizaciju odnosa i priznavanje granica jedne druge.
Dvije strane su 13. decembra razmijenile ratne zarobljenike i izdale zajedničku izjavu, jednu od rijetkih takvih izjava u kojoj nije posredovala treća strana.
Azerbejdžanski predsjednik Ilham Aliyev sastao se 26. decembra sa Pašinjanom na bilateralnim razgovorima u Sankt Peterburgu, što je prvi takav susret između dva lidera od masovnog egzodusa. Od dosadašnjeg sastanka je malo toga proizašlo.
Dvije strane su sada razmijenile sedam nacrta potencijalnog mirovnog sporazuma. Elchin Amirbayov, specijalni ambasador azerbejdžanskog predsjednika, rekao je da zemlja sada čeka odgovor Armenije na njene komentare o najnovijim nacrtima prijedloga.
“Ono što je važno razumjeti je da nam je u ovoj ključnoj fazi pregovora, gdje očigledno nismo toliko daleko od konačnog sporazuma, potrebno djelovanje orijentirano na rezultate“, rekao je.
“Znam da nakon tri decenije pregovora i bez većeg rezultata, postoji određena vrsta umora i frustracije u obje strane oko toga koliko ćemo još sastajati bez ikakvih razumnih rezultata”, dodao je.
Nagorno-Karabah je međunarodno priznat kao teritorija Azerbejdžana, ali napore za okončanje sukoba zakomplikovali su Turska, Rusija, Iran, SAD i EU koji se bore za diplomatski uticaj u strateški kritičnom području. Rusija ima značajno vojno prisustvo u Armeniji. Područje je od geostrateškog značaja zbog predloženog “srednjeg koridora”, transportnog koridora koji bi povezivao Kinu sa Evropom kroz centralnu Aziju, Kaspijsko more i južni Kavkaz.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!