Francuzi u nedjelju izlaze na regionalne izbore koji se smatraju posljednjim testom pred najvažnije predsjedničke izbore. Desničari Marin Le Pen imaju dobre šanse da osvoje neke regione.

Ankete su dobro znamenje za Nacionalno okupljanje (bivši Nacionalni front) koji predvodi Marin Le Pen. Prema istraživanju Ifopa, par dana pred regionalne izbore ta desničarska stranka je najomiljenija među pet miliona birača u provinciji Alpi-Azurna obala. Kako sada izgleda, poslije drugog kruga izbora (27. juna) će Nacionalno okupljanje imati dovoljnu podršku da uzme funkciju regionalnog predsjednika.

Na tamošnjim izborima prije šest godina je Marion Marešal – sestričina Marin Le pen – tijesno izgubila u drugom krugu jer su se sve ostale partije ujedinile protiv nje. Međutim danas čak i taj takozvani “Republikanski blok” teško da može spriječiti pobjedu desničara.

U Francuskoj bi bila novina da Nacionalno okupljanje osvoji regionalnu vlast. Do sada su uspijevali da tu i tamo osvoje pokoju opštinu, ali nikada jedan od trinaest francuskih regiona.

Danas je pak jugozapad zemlje gdje se nalazi luksuzna Azurna obala postao nešto poput bastiona ove stranke. I nije jedini. Nacionalno okupljanje dobre šanse ima i u regionima na sjeveru zemlje.

Nije čudo što Marin Le pen želi da iskoristi regionalne izbore kao odskočnu dasku za one najvažnije – predsjedničke izbore iduće godine.

Više ne priča o napuštanju EU

Na prošlim izborima za šefa države 2017. godine je aktuelni predsjednik Emanuel Makron u drugom krugu porazio Le Pen. I sada sve govori da će se ovo dvoje naći u drugom krugu, s tim što Le Pen ima veće šanse nego prošli put.

Taktika Nacionalnog okupljanja je da se probije u nove slojeve birača. Partija je već dugo prvi izbor radnika, a sada peca glasove u građansko-konzervativnom taboru. Marin Le Pen dugo radi na tome. Ne samo da je prije par godina promijenila ime stranke koju je osnovao njen otac Žan-Mari Le Pen, već je i smekšala program. Tako danas stranka više ne traži napuštanje evrozone i Evropske unije.

Omiljena tema i pred ove regionalne izbore je unutrašnja bezbjednost. Doduše, regioni imaju nadležnosti u pitanjima školstva, prostornog planiranja i saobraćaja, ali slabo kada se radi o policiji. Pa ipak, to ne spriječava Nacionalno okupljanje i druge stranke da se bave temom pred izbore.
Recimo, Loran Vaki, bivši šef Republikanaca, želi da postane predsjednik jednog od regiona tako što propagira “štit od nadzornih kamera”, kao i ukidanje socijalnih davanja za roditelje maloljetnih delinkvenata. Vaki traži “agente za bezbjednost” u školama, što u sličnoj formi već postoji u Parizu.

Samouništenje tradicionalnih stranaka

Posmatrači računaju da će izlaznost na regionalne izbore biti niska, ali da su oni ipak svojevrsno testiranje raspoloženja birača pred predsjedničke izbore. Do njih doduše ima još deset mjeseci pa nisu isključena ni iznenađenja, to jest da neki treći kandidat omete predviđeni duel Makrona i Le Pen. Taj treći bi prije svega mogao biti neko ko dobro prođe na regionalnim izborima.

Danas je partijski spektar Francuske potpuno poremećen. Četiri godine nakon što ga je, kao nezavisni kandidat, promiješao Emanuel Makron, etablirane stranke ostale su samo sjenka nekadašnje veličine. Ima i preletača, recimo evropski poslanik Tjeri Marijani koji je bio ministar u kabinetu predsjednika Nikole Sarkozija, a prije dvije godine se pridružio Le Pen i sada je njen kandidat na Azurnoj obali.

To je nevolja za aktuelnog predsjednika regiona Renoa Muzelijea koji je ostao vjeran Republikancima. Jer, čak ni u sopstvenoj stranci nema apsolutnu podršku. Prije nekoliko sedmica je sklopio predizbornu koaliciju sa strankom predsjednika Makrona, nakon čega su brojni uticajni konzervativci napustili stranku. Marin Le Pen je to sigurno obradovalo.