Oglas

Kopija države već u Luxemburgu

Estonija se sprema za rusku okupaciju: Država neće nestati iako ostane bez teritorije - plan kakav Evropa još nije vidjela

author
nova.rs
22. nov. 2026. 09:38
Estonija zatvara granicu s Rusijom
REUTERS / Janis Laizans

Estonija zatvara sve granične prelaze s Rusijom nakon pokušaja sabotaže fabrike dronova, za koji tamošnje vlasti optužuju rusku vojnu obavještajnu službu GRU. Istovremeno, ova baltička zemlja razvija neobičan plan za slučaj najgoreg mogućeg scenarija, ruske okupacije. Ukoliko bi neprijateljske snage zauzele njenu teritoriju, Estonija namjerava nastaviti funkcionisati kao država, ali iz inostranstva, uz pomoć digitalne infrastrukture.

Oglas

Dok se odnosi između Talina i Moskve dodatno zaoštravaju, Estonija, članica Evropske unije i NATO-a, preduzima sve ozbiljnije mjere kako bi se zaštitila od mogućih ruskih prijetnji.

Posljednja u nizu jeste odluka da od 1. decembra zatvori drumske granične prelaze s Rusijom, nakon što je tokom vikenda spriječen napad na estonsku kompaniju za proizvodnju vojnih dronova.

Međutim, kako piše Politico, estonske vlasti pripremaju se i za mnogo ozbiljniji scenarij: mogućnost da Rusija jednog dana okupira njihovu zemlju.

U tom slučaju, državne institucije, registri i ključne javne usluge trebali bi nastaviti raditi izvan estonskih granica, čak i ako bi vlasti izgubile fizičku kontrolu nad teritorijom.

Napad na fabriku dronova

Estonske vlasti saopćile su da će od 1. decembra zatvoriti tri drumska granična prelaza s Rusijom, Narvu, na sjeveru zemlje, kao i Koidulu i Luhamu na jugu. Za sada nije poznato koliko će dugo ova mjera biti na snazi.

Odluka je uslijedila nakon pokušaja napada na kompaniju "Threod Systems", koja proizvodi bespilotne letjelice velikog dometa namijenjene izviđačkim i borbenim operacijama.

U subotu, 14. novembra, u ranim jutarnjim satima, grupa napadača pokušala je provaliti u objekat kompanije u mjestu Vimsi, nedaleko od Talina, s namjerom da izazove požar i eksploziju.

Prema navodima estonskih istražnih organa, napadači su planirali razbiti prozore i u unutrašnjost zgrade ubaciti zapaljivu tečnost.

Napad je spriječen zahvaljujući brzoj reakciji osiguranja kompanije, a povrijeđenih nije bilo. Proizvodnja nije prekinuta, niti je pričinjena značajnija materijalna šteta.

Estonske sigurnosne službe privele su osam osoba iz Latvije, dok je za pet osumnjičenih zatražen pritvor.

Estonska služba unutrašnje sigurnosti KAPO tvrdi da je napad organizovan po nalogu ruske vojne obavještajne službe GRU.

Premijer Estonije Kristen Mihal izjavio je da Moskva ovakvim akcijama pokušava zastrašiti njegovu zemlju i oslabiti njenu podršku Ukrajini.

"Cilj Rusije je da nas uplaši, natjera na oklijevanje i oslabi našu podršku Ukrajini", poručio je Mihal.

Naglasio je, međutim, da će odgovor Estonije biti upravo suprotan – jačanje sigurnosti, intenzivnija saradnja sa saveznicima i nastavak podrške Kijevu.

Ovo nije prvi incident te vrste. U augustu je u Estoniji izveden napad podmetanjem požara na kompaniju "Milrem Robotics", koja posluje u sektoru odbrambene tehnologije. Estonske vlasti su i tada odgovornost pripisale ruskim obavještajnim službama.

Moskva je prethodne optužbe odbacila, dok je portparolka ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova najavu zatvaranja granice ocijenila kao još jedan primjer, kako je rekla, agresivne rusofobije.

Plan za najgori scenarij

Dok pokušava spriječiti napade na svojoj teritoriji, Estonija istovremeno razrađuje strategiju koja bi joj omogućila da opstane čak i u slučaju vojne okupacije.

Kako piše Politico, estonske vlasti razvijaju sistem nazvan hukukindlus, koji podrazumijeva otpornost države na najteže moguće krize.

Ideja je na prvi pogled gotovo nezamisliva: ako bi neprijateljske snage zauzele Estoniju, njena vlada i ključne državne službe mogle bi nastaviti funkcionisati iz inostranstva, koristeći digitalne sisteme smještene na serverima izvan zemlje.

Politico ovaj scenarij poredi s djelovanjem francuskog generala Charlesa de Gaullea, koji je tokom Drugog svjetskog rata iz Londona predvodio Slobodnu Francusku, nakon što je njegova zemlja pala pod nacističku okupaciju.

Razlika je u tome što bi Estonija pokušala sačuvati kontinuitet državnih usluga uz pomoć savremene tehnologije.

Zemlja s oko 1,3 miliona stanovnika, koja s Rusijom dijeli granicu dugu gotovo 300 kilometara, ozbiljno razmatra mogućnost da bi se našla među prvim metama u slučaju šireg sukoba Moskve s NATO-om.

"Javne usluge bile bi prebačene u oblak ili u slučaju da naši podatkovni centri budu uništeni ili kada bi neprijateljski vojnici bili na terenu, pa više ne bismo mogli normalno funkcionisati", objasnio je Tonu Grinberg, jedan od autora strategije i bivši visoki zvaničnik estonskog Ministarstva pravde i digitalnih poslova.

Rezervna kopija države već postoji u Luksemburgu

Estonija već godinama razvija jednu od najnaprednijih digitalnih državnih infrastruktura na svijetu.

Ključni podaci o njenim građanima, zemljištu, zakonima i državnim institucijama čuvaju se i u takozvanoj digitalnoj ambasadi u Luksemburgu.

Riječ je o rezervnoj infrastrukturi koja omogućava da najvažniji državni podaci ostanu sačuvani čak i ako bi njihovi originalni sistemi u Estoniji bili uništeni.

kompjuter itnernet haker
Pixabay

Međutim, vlasti sada žele otići korak dalje.

Više nije dovoljno samo sačuvati podatke. Cilj je omogućiti da institucije nastave pružati usluge građanima čak i ako je čitava teritorija zemlje nedostupna.

"Sada želimo da zaista budemo online, šta god da se dogodi. Sve ključne usluge moraju ostati dostupne", rekao je Grinberg.

Estonska vlada zato razvija sigurne aplikacije koristeći platforme Microsoft Azure i Amazon Web Services, kao i vlastitu državnu infrastrukturu u oblaku.

Sistemi se postepeno raspoređuju u digitalnu ambasadu u Luksemburgu i na druge lokacije širom Evrope, kako bi se smanjio rizik da jedan napad ili uništenje jednog objekta paralizuje državu.

Alan Almere, savjetnik za IT arhitekturu i infrastrukturu u estonskom ministarstvu, objašnjava da je cilj da država nikada ne bude primorana početi ispočetka.

"U najtežim scenarijima moramo sačuvati pouzdanu osnovu iz koje estonska digitalna država može ponovo biti izgrađena", rekao je on.

Drugim riječima, čak i ako bi zgrade ministarstava, administrativni centri i fizička infrastruktura bili uništeni ili zauzeti, država bi nastojala sačuvati svoje digitalne temelje.

Napad iz 2007. godine promijenio je sve

Strah Estonije od ruskih cyber napada nije nov.

Još 2007. godine zemlja se suočila s velikim talasom cyber napada koji su trajali 22 dana i ozbiljno poremetili rad državnih institucija, banaka i drugih važnih servisa.

Estonske vlasti su za te napade optužile Rusiju.

Taj događaj postao je prekretnica u razvoju estonske digitalne sigurnosti. Zemlja je narednih godina značajno unaprijedila svoje sisteme i izgradila infrastrukturu koja danas omogućava obavljanje velikog broja administrativnih poslova elektronskim putem.

Sada, gotovo dvije decenije kasnije, Estonija pokušava napraviti sljedeći korak – osigurati funkcionisanje države čak i u uslovima kada bi njen fizički opstanak bio ugrožen.

Najnoviji pokušaj sabotaže i odluka o zatvaranju granice pokazuju koliko ozbiljno Talin shvata sigurnosne prijetnje koje pripisuje Moskvi.

Dok drugim mjerama nastoji zaštititi svoju teritoriju i odbrambenu industriju, digitalnom strategijom Estonija se priprema i za situaciju u kojoj takva zaštita ne bi bila dovoljna.

Njena računica je jednostavna: čak i ako bi neprijatelj uspio zauzeti teritoriju, to ne bi nužno značilo da je uspio ugasiti državu.

Više tema kao što je ova?

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama