Preko 50 lidera iz Europske unije, Latinske Amerike i Kariba održat će u ponedjeljak svoj prvi samit u osam godina, dodajući momentum nastojanjima EU za sticanjem novih političkih i ekonomskih saveznika potaknutih ratom u Ukrajini i sumnjom prema Kini.

Očekuje se da će na dvodnevnom samitu EU-CELAC u Briselu obje strane biti željne stvaranja gospodarskih partnerstava, ali delikatne rasprave o ruskoj invaziji na Ukrajinu i ulozi Europe u trgovini robljem mogle bi zakomplicirati razgovore, piše Reuters.

Bez obzira na ishod, zvaničnici su rekli da je sam sastanak označio korak ka čvršćim vezama.

“Najvažnije pitanje sastanka je sam sastanak”, rekao je argentinski podsekretar za Latinsku Ameriku i Karibe Gustavo Martinez Pandiani grupi novinara u Briselu. “Nakon osam godina, možemo se ponovno povezati”.

Iz Brisela su kazali da žele zajedničku deklaraciju kojom se osuđuje Rusija, ali da su svjesni da će to biti teško postići. Dok je većina zemalja CELAC-a podržala rezoluciju UN-a iz februara kojom se zahtijeva trenutno povlačenje ruskih trupa, Nikaragva je glasala protiv, a Bolivija, Kuba i El Salvador bili su suzdržani.

Brazilski predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva predstavio se kao neutralan i potencijalni mirovni posrednik.

Europska unija odsjekla se od Rusije, koja je do početka rata u Ukrajini u februaru prošle godine bila najveći opskrbljivač bloka plinom.

Također želi smanjiti svoju ovisnost o Kini i izgraditi saveze s “pouzdanim partnerima” kako bi otvorila više tržišta za trgovinu i osigurala ključne minerale za električna vozila i širi prijelaz na gospodarstvo s niskom razinom ugljika, opskrbnim lancem kojim Kina dominira.

EU je priznala da je ponekad zanemarivala svoje latinoameričke partnere kako je uloga Kine u regiji rasla, ali da redovni sastanci na vrhu EU-CELAC mogu pružiti protutežu Pekingu.

Svih 60 lidera pozvano je na pregovore u Brisel, ali predsjednici El Salvadora, Meksika, Perua i Venezuele su među onima koji ne očekuju put.

Iako su zainteresirani za ulaganja iz EU, partneri CELAC-a općenito žele ekonomske koristi od prerade i proizvodnje litijevih baterija ili električnih vozila, a ne manji povrat od transporta minerala koji se prerađuju negdje drugdje.

EU nastavlja s trgovinskim sporazumom s Čileom, najvećim svjetskim proizvođačem bakra i drugim najvećim proizvođačem litija, a zvaničnici su rekli da bi mogao stupiti na snagu sljedeće godine.

Također nastoji odblokirati trgovinske sporazume sklopljene s Meksikom 2018. i s blokom Mercosur Argentine, Brazila, Paragvaja i Urugvaja 2019., iako su zvaničnici umanjili očekivanja o bilo kakvim pomacima tokom samita.

Prije početka samita EU i Argentina potpisat će memorandum o razumijevanju o energetskoj suradnji.

EU bi također mogla ponuditi pojedinosti o planovima za ulaganje 10 milijardi eura u infrastrukturne projekte CELAC-a, dio svoje inicijative Global Gateway.