EU razmatra vojnu misiju u Libanu nakon završetka mandata UNIFIL-a

Pitanje budućeg evropskog angažmana u Libanu nalazi se na dnevnom redu sastanka ministara odbrane EU u Irskoj. Irska je, zajedno s Austrijom i Španijom, predložila uspostavljanje neizvršne vojne misije EU koja bi pružala podršku Libanu nakon završetka UNIFIL-a.

Evropska služba za vanjsko djelovanje (EEAS) ranije je predložila trogodišnju vojnu i civilnu misiju za savjetovanje i obuku Libanskih oružanih snaga (LAF) i Snaga unutrašnje sigurnosti (ISF), posebno u oblasti granične i pomorske sigurnosti.

Zvaničnici EU naglašavaju da cilj nije direktno zamijeniti UNIFIL niti preuzeti sve njegove zadatke, već ojačati sposobnost libanske države da kontroliše vlastitu teritoriju.

Liban je i dalje izložen gotovo svakodnevnim izraelskim napadima, oko petine njegove teritorije je pod izraelskom kontrolom, dok je približno 335.000 ljudi raseljeno.

Šta dolazi nakon UNIFIL-a?

UNIFIL je uspostavljen 19. marta 1978. godine, nekoliko dana nakon izraelske invazije na južni Liban. Njegov mandat značajno je proširen nakon rata Izraela i Hezbollaha 2006. godine.

Rezolucijom 1701 Vijeća sigurnosti UN-a misija je dobila zadatak da nadzire prekid neprijateljstava i pomaže raspoređivanje libanske vojske na jugu zemlje.

Posljednje produženje mandata UNIFIL-a traje do 31. decembra ove godine, nakon čega bi tokom 2027. trebalo uslijediti postepeno povlačenje misije.

UN već razmatra mogućnosti za prisustvo nakon UNIFIL-a. Jedna od opcija uključuje veću ulogu Organizacije UN-a za nadzor primirja (UNTSO), dok je generalni sekretar UN-a Antonio Guterres Vijeću sigurnosti predstavio opcije koje predviđaju između 900 i 3.000 vojnika. UNIFIL je u junu imao oko 7.000 pripadnika.

Strah od sigurnosnog vakuuma

Libanski politolog Imad Salamey upozorio je da bi eventualni sigurnosni vakuum nakon odlaska UNIFIL-a mogao imati ozbiljne posljedice.

Bez međunarodnih snaga, smatra on, mogao bi biti uspostavljen sistem u kojem bi libanska vojska bila primorana direktnije koordinirati s izraelskim snagama, dok bi Sjedinjene Američke Države djelovale kao posrednik ili garant.

"Jednom kada UNIFIL nestane, alternativni aranžmani stvoreni u njegovom odsustvu mogli bi postati trajni i znatno otežati uspostavljanje snaga koje bi ga naslijedile", rekao je Salamey za Al Jazeeru.

Raymond Murphy, profesor Irskog centra za ljudska prava na Univerzitetu Galway i bivši pripadnik UNIFIL-a, smatra da eventualna evropska misija vjerovatno ne bi dobila zadatak da prisili Izrael na povlačenje ili razoruža Hezbollah.

Njena uloga vjerovatnije bi bila nadzor situacije, uz dovoljno kapaciteta da zaštiti vlastite pripadnike, osigura slobodu kretanja i spriječi kretanje oružja u području djelovanja.

Nova misija mogla bi naslijediti stare probleme

Izrael i Liban krajem juna dogovorili su okvir za uspostavljanje takozvanih pilot-zona - područja iz kojih bi se izraelske snage povukle, a libanska vojska preuzela sigurnosnu odgovornost, uključujući sprečavanje povratka Hezbollaha.

Međutim, razgovori održani početkom augusta u Rimu završeni su bez dogovora o proširenju tog modela.

Upravo bi od napretka političkog procesa zavisila i efikasnost eventualne evropske misije.

Salamey upozorava da bi svaka nova međunarodna snaga raspoređena bez sveobuhvatnog političkog sporazuma i jasnog mandata mogla naići na iste probleme koji su godinama ograničavali djelovanje UNIFIL-a.

Ako Izrael nastavi vojne operacije i zadrži snage na libanskoj teritoriji, dok Hezbollah odbaci politički okvir, neutralnost evropskih snaga mogla bi brzo biti dovedena u pitanje.

Bez uzajamnih obaveza, dogovorenih pravila i realnog mehanizma za njihovo provođenje, upozorio je Salamey, nova evropska misija mogla bi jednostavno ponoviti probleme UNIFIL-a "pod drugim imenom".

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad