Europska unija dobila je nalog da pokrene svoju vlastitu obavještajnu agenciju.

Kao dio sveobuhvatnog pregleda spremnosti bloka za rat i krizu, bivši finski predsjednik Sauli Niinistö smatra da EU treba svoju obavještajnu agenciju kako bi pomogla zemljama da se brane od prijetnji, sabotaža i stranih agenata koji djeluju u glavnim gradovima širom kontinenta kroz bolju razmjenu informacija, piše magazin Politico.

U martu je Niinistö — koji je više od decenije bio predsjednik Finske — dobio zadatak od predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen da izradi detaljan izvještaj o spremnosti bloka za rat i civilnu odbranu, zajedno s prijedlozima za poboljšanje.

Ruski predsjednik Vladimir Putin vodi rat u Ukrajini na istočnoj granici EU-a već godinama, a njegovi operativci aktivni su diljem bloka, što izaziva zabrinutost zbog sposobnosti nacionalnih agencija da predviđaju zlonamjerne aktivnosti i utjecaje.

U svom planu, Niinistö predlaže da EU razvije “potpuno razvijenu uslugu suradnje u obavještajnim pitanjima na nivou EU koja može služiti i strateškim i operativnim potrebama”, dodajući da je potrebna “mreža protiv sabotaže” za zaštitu infrastrukture.

Potrebno je više rada na “jačanju protušpijunskog rada u institucijama EU”, rekao je nakon predstavljanja plana uz von der Leyen.

Brojni diplomati protjerani su iz glavnih gradova usred optužbi za špijunažu, a Brisel je postao vruća tačka aktivnosti agenata s desetinama institucija i ambasada smještenih u gradu. Štaviše, rat Rusije protiv Ukrajine izazvao je haos širom EU — od dronova koji nadziru vojne obučne lokacije do neuspješnih pokušaja atentata na izvršne direktore oružanih kompanija i napada na podmorsku infrastrukturu.

Zapadni saveznici već dijele obavještajne podatke — uz mrežu Five Eyes koja povezuje agencije u Sjedinjenim Državama, Australiji, Kanadi, Novom Zelandu i Ujedinjenom Kraljevstvu — i takva bi EU agencija trebala biti usmjerena na dobro korištenje već dostupnih informacija, rekao je Niinistö.

“Moramo se međusobno povjeravati,” rekao je Niinistö.

No, malo je vjerojatno da će EU uskoro izabrati najbolje i najpametnije regrute za karijeru u visokorizičnim misijama u inostranstvu — ne manje zbog toga što bi države članice mogle ukazati na nesigurni izvršni organ EU kao razlog za to.

“Svi znamo da je prikupljanje obavještajnih podataka prvenstveno odgovornost država članica,” rekla je von der Leyen. “Trebali bismo raditi na poboljšanju protoka informacija, prikupljanju informacija i obavještajnom prikupljanju”.

Postoje brojne druge oblasti u kojima bi blok trebao ojačati svoju spremnost za sukob, rekla je, predlažući i EU zakon o spremnosti koji bi utvrdio “principa, standarde i ciljeve” prema kojima bi države trebale surađivati. Na primjer, EU nedostaje milion stručnjaka za kibernetičku sigurnost, rekao je Niinistö, a iako ne zagovara vojnu obavezu, zalaže se za to da glavne gradove uvedu programe koji uključuju civile u nacionalnu obranu.

Sigurnosne agencije također trebaju “učiniti što je moguće težim stranim obavještajnim službama da djeluju bilo gdje u EU,” rekao je.

Niinistövi nalazi poslužiti će kao osnova za drugi mandat von der Leyen, u kojem će EU imati svog prvog komesara za odbranu koji će biti zadužen za izradu bijele knjige o odbrani koja bi trebala biti gotova do proljeća.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje