U Francuskoj se danas održavaju predsjednički izbori, čiji ishod bi mogao dovesti do tektonskih poremećaja u Evropskoj uniji, jer Marine Le Pen prvi put predstavlja ozbiljnog protukandidata aktuelnom šefu države Emmanuelu Macronu.

Dvojica Macronovih prethodnika, Nicolas Sarkozy i Francois Holande, nisu uspjela izboriti drugi predsjednički mandat, ali posljednja ispitivanja javnog mnijenja nagovještavaju da bi Macron to mogao ostvariti, iako ne tako lako kao prije pet godina.

Le Pen je u oktobru prošle godine imala podršku svega 15 posto birača, ali je u međuvremenu višemjesečnom kampanjom, u kojoj je obišla ne samo većinu gradova, nego i varošica, kao i promjenom retorike, zaostatak za Macronom smanjila na tri procenta. Posljednje ankete, objavljene prije nekoliko dana, pokazuju da bi Macron u prvom krugu mogao dobiti 26 posto glasova, a Le Pen 23. Aktuelnom predsjedniku se u drugom krugu predviđa 53, a Le Pen 47 posto glasova.

Analitičari, međutim, upozoravaju da trka nije odlučena, prije svega zbog toga što su ankete pokazale da nikada do sada nekoliko dana prije izbora nije bilo više neopredijeljenih birača, koji će odluku donijeti u posljednjem trenutku. Pored toga, ukazuje se da bi na birališta mogao izaći rekordno mali broj birača. Na predsjedničkim izborima tradicionalno glasa oko 80 posto upisanih u biračke spiskove, a sada se predviđa deset procenata manje.

Ukoliko bude tako, opće je mišljenje da bi to više odgovaralo Le Pen, koja je radom na terenu uspjela veliki broj birača privući na svoju stranu.

Francuzi Macronu najviše zamjeraju što je praktično zanemario kampanju i bavio se gotovo isključivo ratom u Ukrajini, a nije išao ni na tradicionalne televizijske debate sa protukandidatima.

Na početku rata u Ukrajini izgledalo je da je Macron zaigrao na pravu kartu, kada je brojnim razgovorima sa predsjednikom Rusije Vadimirom Putinom pokušavao biti “spasilac Evrope”, ali su potom usljedila velika poskupljenja i birači su stekli utisak da nema osjećaja za njihove svakodnevne probleme.

Le Pen je, s druge strane, u kampanji potpuno izostavila migrantsku temu, što joj je ranije odnosilo dosta glasova, a vješto je izbjegla i izjašnjavanja o rusko-ukrajinskom sukobu. Umjesto toga, usredsredila se isključivo na probleme koji Francuze najviše pogađaju – ogromna poskupljenja energenata i gotovo svih životnih namirnica i popularnost joj iz dana u dan rasla.

Da li će joj to omogućiti da predsjedničku trku u drugom krugu učini neizvjesnom ostaje da se vidi, a analitičari smatraju da će to u velikoj mjeri zavisiti od ishoda televizijskog duela sa Macronom, koji je zakazan za 20. april, četiri dana prije drugog kruga.

U predsjedničku trku ulazi 12 kandidata, a predviđa se da će treće mjesto osvojiti lider radikalne ljevice Jean-Luc Melenchon sa oko 17 posto glasova. Kandidatkinja umjerene desnice Valerie Pecresse i kandidat ekstremne desnce Eric Zemmour mogli bi dobiti po devet posto glasova.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad