Val lažnih prijetnji u Evropi
Gotovo 7.500 škola dobilo prijetnje bombama: Italija upozorava na pokušaje destabilizacije države

Gotovo 7.500 škola u Italiji dobilo je prijetnje bombama u jednom danu, ali je evakuisana samo jedna, izjavio je u četvrtak italijanski ministar unutrašnjih poslova Matteo Piantedosi. Prema njegovim riječima, val lažnih dojava i cybernapada koji posljednjih sedmica pogađa Italiju i druge evropske zemlje ima za cilj izazivanje straha i narušavanje povjerenja u državne institucije. Ipak, vlasti zasad nemaju dokaze da postoji neposredna prijetnja nacionalnoj sigurnosti.
Obraćajući se parlamentu, Piantedosi je govorio o nizu incidenata koji su posljednjih sedmica poremetili rad škola, supermarketa, banaka krvi, sistema zračnog saobraćaja i televizijskih kuća širom Evrope.
Prema njegovim riječima, cilj takvih aktivnosti nije nužno izvođenje stvarnog napada, nego izazivanje što veće pažnje javnosti, straha i poremećaja u svakodnevnom životu.
Ministar je naglasio da trenutno ne postoji vanredna situacija koja predstavlja konkretnu prijetnju nacionalnoj sigurnosti.
Hiljade prijetnji, samo jedna evakuacija
Italijanske škole prošle sedmice suočile su se s masovnim slanjem elektronskih poruka u kojima se prijetilo postavljanjem eksplozivnih naprava.
Jedanaestog novembra prijetnje je dobilo približno 6.300 škola, zbog čega su brojne ustanove evakuisane, a nastava prekinuta.
Vlada premijerke Giorgije Meloni potom je promijenila smjernice za postupanje u takvim situacijama.
Prema novim pravilima, javne zgrade ne bi trebale biti automatski evakuisane nakon anonimnih prijetnji, nego tek kada postoje konkretni pokazatelji opasnosti.
Piantedosi je rekao da se takav pristup pokazao efikasnim.
Šesnaestog novembra gotovo 7.500 škola ponovo je dobilo prijeteće poruke, ali je evakuisana samo jedna.
Italijanske vlasti smatraju da su time spriječeni masovni prekidi nastave i dodatna panika među roditeljima i učenicima.
Ko stoji iza prijetnji?
Italijanski ministar ocijenio je da se radi o neprijateljskim aktivnostima čiji je cilj destabilizacija zemlje i slabljenje povjerenja građana u institucije.
Prema preliminarnim rezultatima istrage, dio prijetećih poruka, uključujući lažne uzbune povezane s avionskim letovima, poslan je s kompromitovanih korisničkih računa u inostranstvu.
Nadležne službe pokušavaju utvrditi ko je odgovoran za njihovo slanje.
Pojedini evropski zvaničnici sumnjaju da bi Rusija mogla biti povezana sa širom kampanjom ometanja svakodnevnog života u državama koje podržavaju Ukrajinu.
Međutim, Piantedosi je upozorio da je još prerano pripisivati odgovornost bilo kojoj državi ili organizaciji.
Ruska ambasada u Italiji ponudila je pomoć u identificiranju odgovornih.
Za sada nije utvrđeno da iza masovnih prijetnji školama stoji Rusija ili neka druga država.
Prijetnje i napadi širom Evrope
Italija nije jedina evropska zemlja pogođena ovim incidentima.
Prema ranijoj Reutersovoj istrazi, tokom približno mjesec dana evropskim školama, aerodromima, aviokompanijama i drugim ustanovama upućeno je više od 8.000 lažnih prijetnji bombama.
Najviše prijetnji zabilježeno je u Italiji, Velikoj Britaniji i Irskoj, dok su pojedini incidenti doveli do evakuacija, prekida televizijskog programa i preusmjeravanja avionskih letova.
Reuters je utvrdio sličnosti između dijela prijetećih poruka, uključujući njihov sadržaj i način slanja, ali nije mogao potvrditi da iza svih incidenata stoji ista grupa.
Piantedosi je naveo da je jedini dosad potvrđeni cybernapad većih razmjera bio usmjeren na rashladne sisteme supermarketa ranije ovog mjeseca.
Istrage o ostalim incidentima još traju.
Vlada pod pritiskom zbog cyberzaštite
Val prijetnji otvorio je i političku raspravu o sposobnosti Italije da zaštiti svoju digitalnu infrastrukturu.
Nakon prošlosedmičnog sastanka s premijerkom Giorgijom Meloni, opozicione stranke kritikovale su vladu zbog, kako tvrde, nedovoljnih ulaganja u cyberzaštitu.
Piantedosi je odbacio te kritike, navodeći da se izdvajanja povećavaju.
Prema njegovim riječima, ulaganja u cyberzaštitu trebala bi porasti s 203 miliona eura ove godine na 299 miliona eura u 2027. godini.
Iako počinioci još nisu identificirani, posljednji incidenti pokazali su koliko i lažne prijetnje mogu poremetiti svakodnevni život. Hiljade škola, javnih ustanova i preduzeća suočile su se s uzbunama koje su izazvale strah, prekide rada i dodatno opterećenje sigurnosnih službi.
Italijanske vlasti sada pokušavaju pronaći ravnotežu između ozbiljnog postupanja prema mogućim prijetnjama i sprečavanja panike koju izazivaju masovne lažne dojave.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare