Putin nakon samita s Trumpom i Xijem uputio oštru poruku: Zaprijetio i najavio "bolne mjere"

Ruski predsjednik Vladimir Putin ocijenio je trilateralni sastanak s kineskim i američkim predsjednicima Xi Jinpingom i Donaldom Trumpom u Shenzhenu stranicom u historiji diplomatije i izrazio nadu u nastavak dijaloga.
Naglasio je da je uloga Kine bila odlučujuća jer je Xi Jinping inicirao i organizovao susret tri stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a, od kojih, kako je rekao, u značajnoj mjeri zavisi međunarodna sigurnost. Najvažniji ishod, prema Putinovim riječima, bila je otvorena, neformalna rasprava nakon zvaničnih izlaganja, uz ocjenu da je bolje imati bilo kakve dogovore, pa i djelimično realizovane, nego nikakve.
UN, odnosi sa SAD-om i samit G20
Putin je naveo da su razgovori obuhvatili reformisanje Ujedinjenih nacija i prilagođavanje njihovog rada savremenim realnostima, sprječavanje širenja oružja za masovno uništenje, slobodu plovidbe te djelovanje Međunarodnog krivičnog suda, za koji je ustvrdio da donosi političke, a ne pravne odluke. Dodao je da je format koristan, ali bez preambicioznih ciljeva i dogovora o redovnom održavanju susreta.
Govoreći o Sjedinjenim Američkim Državama, Putin je rekao da uprkos složenom američkom političkom sistemu nema sumnje da Trump iskreno teži rješavanju sukoba, uključujući ukrajinski, i unaprjeđenju bilateralnih odnosa, dodajući da s njim dijeli bliskost u pristupu tzv. civilizacijskim vrijednostima i kritici "liberalne diktature". Potvrdio je i da je s Trumpom razgovarao o mogućem odlasku na decembarski samit G20 u Miamiju, o čemu će odlučiti u zavisnosti od situacije u Rusiji.
Ukrajina, uloga Evrope i Krimski most
Ponavljajući tvrdnju da Rusija nije započela rat, već da je sukob počeo državnim udarom u Kijevu i osmogodišnjim borbama na jugoistoku Ukrajine (iako je sukob počeo 2014. ruskom aneksijom Krima i podrškom separatistima na istoku zemlje), Putin je naveo da je Moskva prihvatila američke kompromise predložene još prije sastanka s Trumpom u Anchorageu u augustu 2025. godine. Istakao je da je "lopta u ukrajinskom dvorištu", da Kijev neće moći zadržati 10 posto teritorije u Donbasu, te da ukrajinske vlasti i njihovi evropski sponzori zasad odbijaju kompromise zbog izbora i ratnih prihoda.
Putin je rekao da Rusija "neće ništa žrtvovati" u raspravama o evropskoj sigurnosti i neće se vraćati na početak 1990-ih, ocjenjujući pritiske oko teritorija besmislenim. Naveo je da je Moskva pozvala evropske predstavnike da dođu i iznesu svoje stavove o Ukrajini prije odluke o daljnjem formatu pregovora, osudivši evropsku retoriku o pripremama za rat s Rusijom do kraja decenije (dok evropske vlade upozoravaju na ruske prijetnje teritoriji NATO-a do 2030. godine). Datum pete runde pregovora još nije određen.
Komentarišući napade na Krimski most, koji se djelimično urušio prije dva dana i služi kao ključna vojna ruta snabdijevanja, Putin je ustvrdio da je riječ o isključivo civilnom objektu te da je željeznički dio mosta već obnovljen. Poručio je da nakon tih udara dogovora i primirja zasad neće biti te najavio mnogo bolnije uzvratne mjere, podsjetivši da je Moskva već zrcalno odgovorila na napade na ruske tankere u Crnom moru.
Vještačka inteligencija, energenti i poređenje s Jaltom
Na samitu se razgovaralo i o sprječavanju sigurnosnih prijetnji u razvoju vještačke inteligencije, pri čemu je Putin istakao ruske kompanije poput Sberbanke i Yandexa te naglasio globalnu energetsku prednost Rusije za snabdijevanje data centara, za koje se procjenjuje da će do 2030. trošiti energije koliko cijeli Japan. Kao ključne adute naveo je zalihe ugljikovodika, hidroenergiju, male nuklearne elektrane i Rosatom, koji gradi oko 30 od 35 ili 36 nuklearnih elektrana u trećim zemljama.
Odgovarajući na poređenja s Konferencijom na Jalti iz 1945. godine, Putin je rekao da u njoj nije bilo ništa loše jer je formalizovala pobjedu nad nacizmom – dodavši da bi trebalo formalizovati i pobjedu nad neonacizmom, ksenofobijom i rusofobijom – stvorila uslove za osnivanje UN-a i 80 godina bez globalnih sukoba. Ustvrdio je da na Jalti nije bilo podjele svijeta, već priznavanja realnosti nakon Drugog svjetskog rata, poručivši da će se realnosti morati prihvatiti i u današnjim sukobima.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare