Gradi se "Baltička tvrđava" na 300 kilometara od Kalinjingrada: Ruski napad "mogao bi se dogoditi bilo kada"

Prošle sedmice, Švedska je završila vježbu koju je kordinirao NATO na otoku, prvu od pridruživanja savezu 2024. godine. Oko 18.000 vojnika iz 13 zemalja obučavalo se preko prašnjavih ravnica Gotlanda za mogući ruski napad.

Ruski napad "mogao bi se dogoditi bilo kada", rekao je švedski načelnik odbrane Michael Claesson za POLITICO, dok su se vojnici provlačili između oklopnih vozila na zapadnoj strani ostrva.

Vježba je istakla poteškoće s kojima se suočava Švedska: SAD su smanjile svoje učešće - dio šireg obrasca povlačenja Donalda Trumpa iz NATO-a - a ukrajinske trupe koje su učestvovale u obuci pokazale su svoje umijeće ratovanja dronovima brzim uništavanjem švedskog oklopnog odreda.

Zatim, tu je i potreba za kalibriranjem odgovora na ruske hibridne napade ispod radara koji ne predstavljaju potpuno ratovanje.

„Vidjeli su mnogo povećane ruske aktivnosti... presijecanje kablova, prelete dronova, popriličan broj incidenata špijunaže“, rekla je Anna Wieslander, direktorica za sjevernu Evropu u think tanku Atlantic Council. „Kada imate situaciju u kojoj postoji velika neizvjesnost u vezi sa angažmanom SAD-a... povećava se rizik da Rusija to iskoristi kao priliku.“

Nepotopivi nosač aviona

Prelazeći iz ruku u ruke Danske, Švedske - i kratko Rusije - Gotland je ključna strateška prednost.

„S obzirom na domet i položaj današnjih sistema [naoružanja], ako kontrolišete Gotland, možete kontrolisati mnogo toga što se dešava u Baltičkom moru“, rekao je Niklas Granholm, zamjenik direktora Švedske agencije za istraživanje odbrane, koju podržava vlada. 

Ostrvo je dobilo nadimak nepotopivi nosač aviona zbog svoje uloge ključne lansirne rampe za zračne operacije širom regije; borbeni avioni koji polijeću odatle mogu stići do bilo koje baltičke prijestolnice „u roku od nekoliko minuta“, rekao je. 

Ako Rusija zauzme ovaaj otokk i instalira sisteme protuzračne odbrane, mogla bi blokirati brodove i avione koji snabdijevaju tri baltičke države i Finsku, tvrdi on, i ugušiti pojačanja savezničkih trupa. Ako NATO zadrži Gotland, mogao bi zatvoriti Moskvi pristup Baltičkom moru, koristiti rakete dugog dometa za odbranu regije i ispaljivati ​​municiju duboko u Rusiji.

Kao odgovor na rusku prijetnju, Stockholm ubrzano remilitarizuje ostrvo od 60.000 stanovnika – poništavajući tako povlačenje vojnika nakon Hladnog rata koje je na Gotlandu ostavilo samo nekoliko vojnika. Švedska je uložila preko 200 miliona eura u nadogradnju infrastrukture, reaktivirala sisteme protuzračne odbrane i ponovo uspostavila puk naoružan oklopnim vozilima CV90 i tenkovima Leopard 2.

Andreas Gustafsson, komandant puka na Gotlandu, rekao je za POLITICO da će se "najmanje hiljadu" rotirajućih vojnika pridružiti "u roku od godinu dana" brojevima od 4.500 vojnika koji se trenutno nalaze na otoku. Dodao je da se nada da će im se "uskoro" pridružiti i jedinice artiljerije dugog dometa. Očekuje se da će ostrvo od 2028. godine također biti domaćin novim sistemima protuzračne odbrane srednjeg dometa IRIS-T.

Jedan mogući scenario bio bi da Rusija pokuša tajno iskrcati trupe na otok s komercijalnog broda, dok istovremeno ometa radio signale i suzbija protuzračnu odbranu dronovima, rekao je Wieslander.

Uprkos tim brigama, sigurnost Gotlanda je sada "u dobrom stanju", dodala je, posebno nakon što se Švedska pridružila NATO-u 2024. godine.

Cilj vježbe bio je testiranje multinacionalne saradnje - okupljajući kanadske i danske vojnike, finske borbene avione F-18, britanske snajperiste, američke i norveške marince i holandske helikoptere Apache.

Pristupanje Švedske savezu znači da smo „redizajnirali naše planove“, rekao je francuski kontraadmiral Frédéric de Rupilly, zamjenik načelnika štaba NATO-a za planove u zajedničkoj komandi saveza u Virginiji.

Gotlandski jaz

Osim što se priprema za direktan ruski napad, Gotland se suočava i sa rastućim hibridnim prijetnjama iz Moskve.

U proteklih 18 mjeseci, otok je doživio iznenadno curenje vode nakon što je sabotirana ključna pumpa , suočilo se s prekidom podmorskog optičkog kabla i često je bilježilo radio smetnje koje su uticale na sve, od aviona do kola hitne pomoći.

Claesson, načelnik generalštaba vojske, rekao je da je "prilično zabrinut" zbog hibridnih napada. "Očigledno je da je ruska doktrina... zapravo pokušaj identificiranja slabosti i ranjivosti i da se učini sve što se može da ih iskoristi", dodao je.

Kao i njeni saveznici u NATO-u, Švedska se također mora suočiti s prijetećom perspektivom borbe uz manju - ili nikakvu - podršku SAD-a. Samo u proteklom mjesecu, Trump je iznenadio Evropu najavom iznenadnog povlačenja trupa iz Njemačke i Poljske, nagovijestio daljnja dugoročna smanjenja kapaciteta i narušio kredibilitet saveza , što je dovelo do daljnjih pitanja o pouzdanosti Washingtona.

Kao znak tog kolebanja, SAD su smanjile broj vojnika koje su rasporedile na vježbu na Gotlandu, prema osobi upoznatoj sa situacijom. Glasnogovornik američke vojske za Evropu i Afriku rekao je za POLITICO da se "nivoi učešća iz različitih zemalja često mijenjaju tokom faze planiranja", napominjući da se ipak pridružilo 300 američkih vojnika. Odbili su reći koliko ih je prvobitno bilo planirano.

Sa svoje strane, američke trupe koje učestvuju u vježbi insistiraju da veze između vojske ostanu jake.

"Naše snage su izuzetno dobro sarađivale", rekao je potpukovnik Travis Chamberlain, komandant bataljona američkih marinaca poslanog na Gotland.

"Vidjeli smo veliki nivo integracije... radimo na vrlo detaljnim planovima sigurnosti integracije o tome kako bismo zaštitili snage i obezbijedili logističku podršku širom ostrva", rekao je dok su se njegovi vojnici miješali sa švedskim trupama u travnatom ograđenom prostoru.

Kao jedan od najvećih potrošača odbrane NATO-a sa 2,5 posto BDP-a i sa snažnom domaćom industrijom naoružanja, Švedska "ne oslanja se na SAD za odbranu Gotlanda", rekla je Wieslander. Ali joj je potreban Washington za određene sisteme naoružanja, rekla je, uključujući rakete Patriot PAC-3 i logističku podršku poput održavanja opreme.

Vježba je također istakla novu eru masovnih napada dronovima - nešto u čemu su Ukrajina i Rusija daleko ispred saveza u pogledu inovacija i proizvodnih kapaciteta.

Švedske trupe su bile prisiljene da ponovo pokrenu dio vježbe tri puta nakon što je 17 ukrajinskih vojnika upotrijebilo dronove kako bi uništili njihove trupe, prema riječima 24-godišnjeg operatera drona iz centralne Ukrajine, poznatog pod pozivnim nadimkom Tarik.

"Imali smo misiju sa scenarijem sa... do 20 borbenih tenkova koji napadaju u mehaniziranom napadu", rekao je za POLITICO, dok je sastavljeni jednosmjerni napadni dron zujao preko ruralnog horizonta iza njega. "Samo sam letio sa svojim dronom - vidio sam ih sve, tako da su to bile lake mete", rekao je.

Priprema za više

Švedska - i NATO - insistiraju da naporno rade na rješavanju tih problema.

Nakon nedavnih hibridnih napada, Meit Fohlin, šefica regionalne vlade, rekla je da se "svake sedmice" sastaje s obalnom stražom, policijom, vatrogascima, vojskom, bolnicom, operaterima vodovoda i energetike kako bi isplanirala odgovore na svaki mogući scenario - od nestašice energije do blokada snabdijevanja i oružanog napada na lokalnu luku. 

"Moramo imati sve pod kontrolom", rekla je iz svog ureda u srednjovjekovnoj prijestolnici otoka, Visbyju, dodajući da sada radi sa svih 92 župe na ostrvu kako bi ih uputila kako da reaguju na svaki krizni scenario.

Gustafsson, šef puka Gotland, rekao je da odmah izvlači pouke iz ukrajinske jedinice za dronove. "Bio sam prilično iznenađen brojem ljudi koje oni zapravo koriste i s kojima se suočavaju svaki dan", rekao je. "Moja glavna stvar je da moramo mnogo više trenirati s dronovima".

Ali s obzirom na važnost Gotlanda za savez, neke prijestolnice i dalje tvrde da bi NATO mogao učiniti više. Savez bi trebao razmotriti postavljanje trajnih sistema protivvazdušne odbrane dugog dometa na Gotlandu kako bi odvratio Rusiju, rekla su dva diplomata NATO-a, kojima je dozvoljeno da ostanu anonimni kako bi slobodno govorili.

Ključno je ne dozvoliti Moskvi da preuzme inicijativu, rekao je Claesson.

"Ne bismo trebali sjediti skrštenih ruku i čekati da se dogodi ovaj ili onaj nivo regeneracije ruskih oružanih snaga", rekao je švedski šef odbrane, "već bismo trebali biti stalno na oprezu i spremni".

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad