Izbori u Izraelu bez jasnog pobjednika: Netanyahu i Eisenkot izjednačeni, ovo su četiri moguća scenarija

Izlazne ankete koje su objavile glavne izraelske televizijske mreže pokazuju da su Netanyahuov i Eisenkotov blok izjednačeni, sa po 51 mandatom, što je deset manje od 61 mjesta potrebnog za parlamentarnu većinu.

Iako su prve izlazne ankete, objavljene nakon zatvaranja birališta, davale blagu prednost opozicionom bloku, ona je tokom noći nestala. Prema posljednjim projekcijama, nijedan od dva bloka nema dovoljno zastupnika da samostalno formira vladajuću koaliciju.

Izraelske izlazne ankete često se revidiraju, a konačni rezultati mogu se razlikovati za nekoliko mandata. Prebrojavanje glasova je u toku, a prema posljednjim dostupnim informacijama, obrađeno je više od 30 posto glasova, prenosi Guardian.

Najveća izlaznost u više od dvije decenije

Izbori, koje su pojedini posmatrači opisali kao najvažnije u historiji Izraela, obilježeni su izuzetno velikom izlaznošću.

Prema podacima Centralne izborne komisije Izraela, na birališta je izašlo više od 77 posto birača s pravom glasa, što je približno sedam procentnih poena više nego na izborima 2022. godine.

Prije zatvaranja birališta u 22 sata, Netanyahu i predstavnici nekoliko drugih stranaka pokušali su izdejstvovati produženje glasanja, ali je Centralna izborna komisija odbacila njihov zahtjev.

Premijer je tokom izbornog dana javno sugerisao da „ljevica i Arapi“ pokušavaju ukrasti izbore. Komisija je, međutim, saopćila da nije pronašla dokaze o sistematskim izbornim manipulacijama.

Netanyahu: Likud je najveća stranka, potrebna je snažna desničarska vlada

Nešto poslije tri sata ujutro Netanyahu se obratio pristalicama na postizbornom skupu u Jerusalemu, poručivši da očekuje da će zvanični rezultati potvrditi pobjedu njegove stranke Likud po broju osvojenih mandata.

„Likud je najveća stranka u Izraelu“, poručio je Netanyahu, pozivajući na formiranje „snažne, desničarske nacionalne vlade“.

Istovremeno je upozorio da se ne smije formirati vlada koja bi zavisila od podrške palestinskih stranaka.

Njegova izjava dolazi u trenutku kada izlazne ankete pokazuju da njegov blok nema dovoljno mandata za parlamentarnu većinu, dok mogućnosti za pridobijanje dodatnih koalicionih partnera ostaju ograničene.

Eisenkot poručio Netanyahuu da se povuče iz politike

Opozicioni lider Gadi Eisenkot obratio se pristalicama u Tel Avivu, ocijenivši da su građani na izborima poslali jasnu poruku aktuelnom premijeru.

„Izraelska javnost glasala je protiv Netanyahuovog ostanka na mjestu premijera Izraela. Dostojan lider prihvatio bi nepovjerenje naroda i danas objavio svoje povlačenje iz politike“, poručio je Eisenkot.

U svom obraćanju upozorio je Netanyahua da ne koristi sigurnost Izraela za ostvarivanje političkih ciljeva.

Takvo upozorenje dolazi usred bojazni da bi premijer tokom perioda političke neizvjesnosti mogao pokrenuti novi napad na Iran.

Palestinske stranke mogle bi odlučivati o budućoj vladi

Jedno od najvećih iznenađenja izbora mogao bi biti značajan rast zastupljenosti palestinskih stranaka u izraelskom parlamentu.

Prema izlaznim anketama, Zajednička lista i Ra'am zajedno bi mogle osvojiti između 17 i 18 mandata, u poređenju s deset koliko su imale ranije.

Takav rezultat mogao bi ih pretvoriti u presudan faktor prilikom formiranja nove vlade.

Politički analitičari smatraju da bi Eisenkot, ukoliko njegov blok ne uspije osvojiti većinu, mogao biti primoran započeti razgovore s palestinskim političkim predstavnicima.

Međutim, takav razvoj događaja ne bi bio jednostavan.

Eisenkot je tokom kampanje držao distancu prema palestinskim strankama, smatrajući da bi njihova podrška mogla politički naštetiti njegovom bloku. Ranije je također tvrdio da stranke koje predvode arapski političari ne ispunjavaju cionističke kriterije za učešće u vlasti.

S druge strane, lider Ra'ama Mansour Abbas već ima iskustvo učešća u izraelskoj vladajućoj koaliciji, zbog čega se njegova stranka smatra jednim od mogućih ključnih aktera u predstojećim pregovorima.

Zajednička lista poručila je da je malo vjerovatno da će formalno ući u vladu, ali je izrazila spremnost da pruži svojevrsnu „sigurnosnu mrežu“ političkim snagama koje bi Netanyahua uklonile s vlasti.

Četiri moguća scenarija nakon izbora

S obzirom na to da nijedan blok, prema izlaznim anketama, nema parlamentarnu većinu, Izrael bi mogao ući u višesedmične pregovore o formiranju vlasti.

Prvi scenario je formiranje nove koalicije. Predsjednik Isaac Herzog trebao bi povjeriti mandat kandidatu za kojeg procijeni da ima najveće izglede za formiranje vlade. To ne mora nužno biti lider stranke koja je osvojila najviše mandata.

Ukoliko Eisenkot dobije priliku za sastavljanje vlade, podrška palestinskih stranaka mogla bi biti presudna. Netanyahu bi, s druge strane, morao pronaći dodatne partnere ili pridobiti zastupnike izvan svog političkog bloka.

Drugi scenario je manjinska vlada. Ako nijedan blok ne osigura 61 mandat, moguće je pokušati formirati vladu koja bi opstajala zahvaljujući povremenoj podršci drugih parlamentarnih stranaka.

U takvoj situaciji palestinski zastupnici mogli bi imati posebno važnu ulogu, čak i bez formalnog ulaska u vladajuću koaliciju.

Treća mogućnost je vlada nacionalnog jedinstva. Izraelski politički komentatori posljednjih sedmica razmatrali su mogućnost da Netanyahu napusti dosadašnje krajnje desničarske i ultraortodoksne saveznike te pokuša postići sporazum s Eisenkotom.

Njih dvojica dijele pojedine stavove o sigurnosnoj politici, ali bi takav dogovor naišao na snažan otpor, posebno unutar opozicije koja je kampanju gradila na zahtjevu za Netanyahuov odlazak.

Sličan pokušaj zabilježen je 2020. godine, kada su Netanyahu i Benny Gantz postigli sporazum o podjeli vlasti. Njihovo partnerstvo raspalo se nakon približno godinu dana, što je dovelo do novih izbora.

Četvrti scenario su novi parlamentarni izbori. Ukoliko nijedan kandidat ne uspije sastaviti vladu, Izrael bi se mogao ponovo naći pred biračkim kutijama.

Zemlja je između 2019. i 2022. godine održala pet parlamentarnih izbora zbog dugotrajne političke nestabilnosti i nemogućnosti formiranja održivih koalicija.

Formiranje vlade moglo bi potrajati sedmicama

Prema izraelskom političkom sistemu, predsjednik države povjerava mandat kandidatu koji ima najveće izglede da osigura podršku parlamentarne većine.

Mandatar ima 28 dana da formira koaliciju, uz mogućnost produženja roka za dodatne dvije sedmice.

Koliko pregovori mogu biti složeni pokazuje i iskustvo nakon izbora u novembru 2022. godine, kada je Netanyahuu trebalo 58 dana da sastavi vladu.

U međuvremenu, konačni raspored mandata mogao bi značajno promijeniti političku računicu. Čak i nekoliko mjesta više ili manje za pojedine stranke moglo bi odlučiti ko će dobiti priliku da formira narednu izraelsku vladu.