Stotine hiljada ljudi okupilo se na ulicama Istanbula kako bi protestovali protiv hapšenja gradonačelnika ovog grada - jer je trebao biti izabran kao protukandidat predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoganu. Ekrem Imamoglu, 54, uhapšen je pod optužbom za korupciju zajedno sa 100 drugih 19. marta - i službeno je uhapšen i zatvoren pet dana kasnije. Oni koji su izašli na ulice smatraju pritvaranje Imamoglua politički motiviranim, budući da je poslan u zatvor istog dana kada se očekivalo da će ga Republikanska narodna stranka (CHP) izglasati kao svog predsjedničkog kandidata na izborima 2028. godine. Erdoganova vlada je negirala ove tvrdnje, opisujući proteste kao "ulični teror", "remećenje javnog reda" i "vandalizam". Smatra se da su to najveći protesti od demonstracija u parku Gezi 2013., kada je sudjelovalo oko tri miliona ljudi.

Policija je upotrijebila suzavac, vodene topove i gumene metke dok je pokušavala rastjerati gomilu tokom pet noći protesta i do nedjelje je privela 323 osobe, rekao je ministar unutarnjih poslova Ali Yerlikaya.

Zašto je gradonačelnik Istanbula uhapšen?

Prema državnim tužiteljima, Ekrem Imamoglu je uhapšen pod sumnjom za “osnivanje i upravljanje zločinačkom organizacijom, primanje mita, iznudu, nezakonito bilježenje ličnih podataka i namještanje konkursa”.

Također su ga ispitivali o optužbama za terorizam, navodeći da je sudjelovao u “inicijativi za urbani konsenzus” usmjerenoj na povećanje utjecaja kurdskih osoba u gradskoj turskoj politici.

Tužitelji kažu da je shema bila povezana s Narodnim demokratskim kongresom (HDK), koji je dio Kurdistanske radničke stranke (PKK), zabranjene terorističke grupe u Turskoj, UK-u i SAD-u.

Imamoglu je pritvoren zajedno s jednim od svojih pomoćnika i gradonačelnicima istanbulskih okruga Sisli i Beylikduzu.

Do ovog je došlo četiri dana prije nego što je CHP trebao održati svoje primarne izbore za turske izbore 2028., na kojima je Imamoglu bio njihov jedini kandidat. Iako je samo 1,5 miliona delegata imalo pravo glasa, stranka je navodno postavila “solidarne” glasačke kutije omogućujući drugima da mu iskažu svoju podršku.

Prema lideru CHP-a Ozguru Ozelu, za njega je, osim članova stranke, glasalo najmanje 13 miliona ljudi.

Dan prije pritvaranja Univerzitet u Istanbulu mu je oduzeo diplome – iz poslovne administracije i upravljanja ljudskim resursima.

Šefovi univerziteta tvrde da je to zbog nepravilnosti koje proizlaze iz činjenice da se prebacio s privatnog univerziteta na sjevernom Cipru.

Međutim, njegove su pristaše brzo istaknule da bi ga to spriječilo da se kandidira za predsjednika – budući da je univerzitetska diploma jedan od bitnih kriterija.

Tokom sudskog saslušanja u subotu, Imamoglu je opisao optužbe protiv njega kao “nezamislive optužbe i klevete”.

“Snažno odbacujem sve optužbe”, rekao je prije nego što mu je odbijena garancija i prebačen u zatvor zapadno od Istanbula.

Govoreći nakon odluke da optuži svog kolegu, lider CHP-a Ozel je rekao:

“Jedini zločin Ekrema Imamoglua, kojeg je tri puta biralo 16 miliona Istanbulaca, je to što je pobijedio Recepa Tayyipa Erdogana i on je uhapšen jer bi pobijedio na sljedećim izborima”.

Erdoganov ured demantirao je ove optužbe – i optužio CHP da pokušava “remetiti mir i polarizirati naše ljude”.

Zašto je Imamoglu važan?

Imamoglu je izabran za gradonačelnika Istanbula u martu 2019. – nakon što je pet godina prije toga bio gradonačelnik Beylikduzua, zapadnog okruga grada.

To je predstavljalo veliki udarac za predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana čija je Stranka pravde i razvoja (AK) kontrolirala Istanbul 25 godina.

AK je osporio rezultat, tvrdeći da postoje neregularnosti, i zatražio je ponovni izbor, koji je održan u junu i na kojem je Imamoglu također pobijedio.

Imamoglu je osvojio drugi petogodišnji mandat gradonačelnika na prošlogodišnjim izborima za gradonačelnika – s više od 50% glasova.

U nedjelju je tursko ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo da je Imamoglu suspendiran s dužnosti kao “privremena mjera”.

Demonstranti su to također vidjeli kao simbol zauzdavanja turske demokracije i njezine vladavine prava.

Kakva je šira politička situacija u Turskoj?

Erdogan je došao na vlast 2003. godine

Bio je premijer do 2014. kada je nadgledao prelazak Turske s parlamentarnog na predsjednički sstem i postao prvi izravno izabrani predsjednik zemlje.

Dva puta je reizabran – na izborima 2018. i 2023. godine. Sadašnji ustav spriječio bi ga da se ponovno kandidira, ali mnogi vjeruju da će izmijeniti pravila kako bi ostao na dužnosti.

Tokom svog mandata proširio je predsjedničke ovlasti i poništio prethodne pokušaje da Tursku učini sekularnijim društvom – umjesto da se zalaže za konzervativne, proreligijske pozicije.

Svjetski lideri i organizacije za ljudska prava izrazili su sve veću zabrinutost oko turske demokracije.

Human Rights Watch kaže da je Erdoganova vlada “unazadila rekord ljudskih prava Turske za decenije”.

Oni navode “ciljanje navodnih kritičara vlade i političkih protivnika”, “podrivanje neovisnosti pravosuđa” i “narušavanje demokratskih institucija”.

Amnesty International tvrdi da je odgovoran za “neutemeljene istrage, krivične progone i osude branitelja ljudskih prava, novinara i opozicijskih političara”.

Grupa kaže da su zakoni o borbi protiv terorizma i dezinformiranja korišteni za “ograničavanje slobode izražavanja” i “nezakonito ograničavanje slobode okupljanja”.

U toku protesta ove sedmice zabranjena su javna okupljanja, obustavljeni dijelovi mreže javnog prijevoza u Istanbulu, a postoje izvještaji o ograničenju pristupa platformama društvenih medija kao što su X i TikTok.

Nakon potresa u Turskoj u februarui 2023., u kojima je pogođeno 15 miliona ljudi, a najmanje 50.000 poginulo, 257 ljudi uhapšeno je zbog kritiziranja reakcije vlade.

Erdogan i njegovi ministri više puta su odbacili optužbe o autokraciji.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad