Jovanović: Kina je nanijela najveći poraz Amerikancima od Vijetnamskog rata

Napeto je na relaciji EU–SAD. Ipak, nakon razgovora sa šefom NATO-a Trump je odustao od uvođenja carina evropskim zemljama zbog Grenlanda. Mislite li da će na kraju Trump ipak preuzeti Grenland?

Ne, mislim da neće zauzeti Grenland u formalno-pravnom smislu. Ali Trump neće odustati od de facto kontrole Grenlanda, dakle tog jačanja američkog prisustva, vojnog prisustva prije svega, ali i ekonomskog uticaja jer njegov cilj je strateška dominacija nad Arktikom. Podsjetit ću vas, navršilo se godinu dana od Trumpovog drugog mandata i povratka u Bijelu kuću i on je započeo trgovinski rat sa Kinom, ili, preciznije rečeno, nastavio taj trgovinski rat koji je započeo za vrijeme njegovog prvog mandata. Za ovih godinu dana taj rat su Sjedinjene Države izgubile i to je najveći spoljni neuspjeh Sjedinjenih Američkih Država od Vijetnamskog rata. Dakle, u tom trgovinskom ratu sa Kinom, ponavljam, Sjedinjene Države su doživjele poraz. Donald Trump je tokom predizborne kampanje najavljivao da će završiti rat u Ukrajini u roku od 24 sata, da će donijeti mir u Gazi, da će zauzeti Panamski kanal, odnosno povratiti kontrolu nad Panamskim kanalom, da će Meksički zaljev preimenovati u Američki zaljev, čak je pominjao i mogućnost da ga nazove i Trumpovim zaljevom, da će Kanadu proglasiti 51. američkom državom, ali i ono što je pokušavao tokom prvog mandata - da preuzme Grenland. Za ovih godinu dana svjedoci smo tog urušavanja transatlantskog partnerstva, najprirodnijeg, najfunkcionalnijeg, najefikasnijeg saveza između Sjedinjenih Država i Evrope. To je zaprepastilo ne samo Evropljane već i građane SAD-a. Svijet sa nevjericom, sa zaprepaštenjem posmatra sve ono što se dešava proteklih mjeseci, ali i proteklih godinu dana. Dakle, na unutrašnjem planu, to je otpuštanje federalnih službenika, nekoliko stotina hiljada federalnih službenika je otpušteno, od tih federalnih službenika najmanje polovina su republikanci. Dakle, udar na univerzitete, zatim ukidanje američke "meke moći", govorim o USAID-u, Glasu Amerike, Radiju Slobodna Evropa, IRI itd. Sve ono što je promovisalo američku "meku moć" proteklih 50 godina Donald Trump je ukinuo. Imamo protjerivanje migranata, zatim jedan ozbiljan problem koji je Trump otvorio, a to je prekrajanje izbornih mapa, dakle primarno u onim demokratskim državama gdje demokrate imaju većinu, jer - podsjećam - 3. novembra se održavaju izbori. Ti izbori po mom mišljenju bit će sudbonosni izbori za demokratizaciju odnosno za demokratiju, to je u biti historijska bitka za demokratske Sjedinjene Države. Izbori koji će svakako biti najvažniji događaj ne samo za Sjedinjene Američke Države već i za cijeli svet. Ono što je obiležilo ovaj drugi mandat ili ovu prvu godinu drugog mandata, bolje rečeno, jeste ta nepredvidivost, agresivnost, impulsivnost Donalda Trumpa. Ja sam povodom 100 dana Trumpovog mandata na N1 rekao da je on politički osvetnik u Bijeloj kući i da "Trump 2" u odnosu na "Trump 1" je potpuno drugi čovjek. Dakle, izbori na sredini mandata, dakle za Kongres, bit će historijska bitka za demokratske Sjedinjene Države i najvažniji događaj za svjet.

Slučaj Venecuele i Grenlanda dobro je došao i Rusiji. Putin povodom Grenlanda poručuje "to nas se ne tiče". Kakve će posljedice ovi presedani imati za geopolitičke odnose u budućnosti?

Pazite, nemoguće je s obzirom na unutrašnje političke prilike u Sjedinjenim Državama isključiti mogućnost da je intervencija u Venecueli zapravo akcija odvraćanja pažnje sa vrlo negativnih trendova za Trumpovu administraciju. Dakle, od ekonomije preko bezbjednosne situacije do Epsteinovih failova za čije puno objavljivanje zakonski rok već odavno prošao. Čak mnogi republikanci, pojedini članovi Kongresa, govore da bi istina iz tih dokumenata zauvijek poremetila američki sistem. Imamo maskirane ICE (protivimigrantska služba) odrede po gradovima u kojima demokrate imaju većinu. Love i ubijaju nepodobne Amerikance i ostale građane. Zatim imamo udar na Federalne rezerve. Prvi put u historiji Sjedinjenih Država američki predsjednik je smijenio guvernerku Fed-a Lizu Cook i najavljuje smjenu predsjednika FED-a. Vrhovni sud je naravno poništio tu smjenu guvernerke. E sada, kada govorimo o Venecueli, to nije presedan. Mnogi komentatori, mnogi profesori, mnogi stručnjaci govore presedan. Ja ću posjetiti, gledaoce, nije presedan zato što smo imali 1983. godine sklanjanje, vojni puč u Čile i smjenu, ili sklanjanje, uklanjanje sa vlasti Salvadora Allendea. Zatim Panamu i 1989. godinu Manuela Noriegu, dakle identična akcija kao desant na Venecuelu. Istini za volju u ovom vijeku može da je napad na Venecuelu i hapšenje Madura presedan, jer ono što se dešavalo u Iraku 2003. godine nije za poređenje s onim što se događalo u Venecueli. Velike sile ponovo normalizuju logiku sile umjesto prava. Rusija to koristi kao argument za Ukrajinu, Kina za Tajvan i posljedice ove intervencije na Venecuelu bit će dodatno slabljenje međunarodnih normi i povratak politike iz 18. i 19. vijeka. Ta politika interesnih sfera, pritisaka itd. Sjedinjene Države su tu operaciju odradile na način tako što su prije toga, slično kao sa Noriegom, proglasile Madura i njegove najbliže saradnike za pripadnike narkokartela. Suština je da će, kao što rekoh, slabljenje međunarodnih normi izazvati ova operacija u Venecueli.

Trump prijeti izlaskom SAD-a iz NATO saveza. Šta ukoliko se to zaista i desi?

Ne vjerujem da će se dogoditi, to da Sjedinjene Američke Države napuste NATO zato što većina Amerikanaca, čak i republikanaca, protiv je te ideje. Od Donalda Trumpa istini za volju svašta se može očekivati. I do ovih izbora za Kongres zaista je teško bilo šta predvidjeti, jer sa Trumpom je sve nepredvidivo. U slučaju, sada hipotetički govorim, ako bi Sjedinjene Države izašle iz NATO-a, to bi bio tektonski poremećaj globalne bezbjednosti. NATO bi bez Sjedinjenih Država opstao, ali bi bio daleko slabiji. Rusija i Kina bi to iskoristile svakako za širenje uticaja, jer bi u tom slučaju to bila jedna historijska prilika za njih. Ali i podsjećam, NATO je imao svoje izazove od svog osnivanja. Grčka je zamrzla ili napustila bolje rečeno vojnu komandu u periodu 1974.-80. godina zbog sukoba sa Turskom i problema vezano oko Kipra. Francuska je od 1966. godine do 2009. također bila van komandnih ili upravljačkih struktura NATO-a. Sarkozy je vratio Francusku od 2009. ali ni jedna članica NATO-a nikada nije napustila NATO, dakle izašla iz NATO-a. Tako da bi to bio presedan, pogotovo što su Sjedinjene Države najjača, najvažnija, najmoćnija država NATO-a.