Vladimir Putin je u panici zbog očekivane ukrajinske protuofanzive, koja je možda već u preliminarnoj fazi "oblikovanja vojnog polja", piše legendarni britanski pukovnik Richard Kemp za Telegraph.
Putin ne zna, kao ni mi ostali, kada će ofanziva biti pokrenuta, gdje će udariti i hoće li uspjeti. Ono što zna jest da bi, ako postigne značajan uspjeh, njegovi dani mogli biti odbrojani. Pukotine u Kremlju između njega i njegovih najodanijih pristalica već se šire, upozorava Kemp.
Slabo raspoređene trupe ruske vojske pripremaju odbrambene položaje duž cijele bojišnice kako bi odbile napad ili niz napada i planirale vlastite operacije uništavanja neprijateljske sile. No, osim ravnoteže snaga, kritično važan za uspjeh ili neuspjeh ukrajinske ofanzive je, naravno, moral.
Putin zna da je moral među ruskim vojnicima izrazito nestabilan, mnogi od njih ne znaju zašto se od njih očekuje da vode rat koji niti ne razumiju. Isto tako, Putin zna da mora slomiti moral ukrajinskih vojnika na bojišnici – jednako kao i civila u gradovima. Zato je u posljednje vrijeme pojačao zračne napade na gradove. Ti su napadi namijenjeni ubijanju civila, uništavanju infrastrukture, remećenju ratne ekonomije i zagorčavanju života.
U subotu navečer Rusija je pokrenula najveći val eksplozivnih napada bespilotnim letjelicama od početka invazije punog opsega. Pedeset i dvije od 54 bespilotne letjelice Shahed koje je isporučio Iran srušene su s neba. Četrdeset ih je bilo usmjereno na Kijev, najintenzivnija je to baražna vatra na grad do sada.
Sljedeći dan, Kijev, koji je slavio 1541. godišnjicu svog osnutka, vratio se u normalu. Nema masovne panike, nema ozbiljnog poremećaja života. Putinovi pokušaji da zastraši ukrajinski narod i njihove vođe jednostavno ne uspijevaju. Prvo je to pokušao u februaru prošle godine, očekujući da će Kijev pasti za nekoliko dana jednostavno uz raketnu paljbu i ruske snage koje idu prema glavnom gradu. Poput Londona u Blitzkriegu i kasnije pod Hitlerovom kišom raketa V1 i V2, ovi ruski ratni zločini imaju suprotan učinak od onoga što je namjeravano – i služe samo jačanju volje naroda za otporom.
Ukrajinski vojnici na fronti znaju sve o zločinima ruske vojske nad lokalnim civilima u područjima koja su okupirali, kao i o otmici hiljade djece. Odlučnost da Kremlj drži što dalje od svojih vrata samo raste.
S druge strane, Putin ne namjerava pristati na mirovne pregovore. Kako može pristati zaustaviti rat koji je postigao tako malo uz tako golemu cijenu u krvi i rubljima? Eventualno želi održati lažnu nadu u prekid vatre. Cilj takvog djelovanja je namamiti zapadne vlade da umire Moskvu povlačenjem vojne potpore u nadi za mir ali i strahu od širenja sukoba.
Obećanje modernih borbenih aviona i stalan dotok streljiva i oružja u Ukrajinu čine Putina izrazito nervoznim. To je još jedan razlog za povećanu učestalost napada bespilotnim letjelicama na ukrajinske gradove – nastoji iscrpiti protuzračnu odbranu i zalihe streljiva koje će biti krucijalne u velikim ofanzivnim operacijama.
Unatoč ruskoj diplomatskoj ofanzivi, čini se da se zapadni čelnici, sada priviknuti na standardne Putinove prijetnje, čvrsto drže, barem trenutno. No osim što pružaju vojnu i ekonomsku podršku i odupiru se bajkama o mirovnim pregovorima, moraju biti agresivniji u pomaganju Ukrajini, poziva Kemp.
Kako navodi Jutarnji, jedan od načina da se to učini je da se žestoko udari na ruske iranske saveznike, koji su odigrali važnu ulogu u Putinovoj agresiji, dajući bespilotne letjelice, raspoređujući trupe, obećavajući balističke projektile i pomažući Moskvi da izbjegne sankcije.
Sada bi se trebala primijeniti veća sredstva za zabranu isporuka bespilotnih letjelica, kao i oštrije ekonomske sankcije protiv Teherana i uspostava suda koji bi se bavio pomaganjem i poticanjem ruskih ratnih zločina.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!