
Gostujući u programu N1 televizije u emisiji Dan uživo Armin Kržalić, profesor na Fakultetu za kriminalistiku Univerziteta u Sarajevu, analizirao je eskalaciju nasilja, brutalna ubistva unutar porodice, napade na prosvjetne radnike te kontinuirane dojave o bombama koje su obilježile protekli period u Bosni i Hercegovini.
Sigurnosna situacija: Između stabilnosti i hibridnih prijetnji
Na pitanje da li je trenutno stanje crni niz ili posljedica zanemarivanja sistema, Kržalić ističe da su ovo rezultati reaktivnog pristupa.
"To su posljedice kada gasite samo požare. Ne djelujete reaktivno, nego gasite požare. Međutim, ako sagledamo neku opću sliku sigurnosne situacije u BiH, ona se može ocijeniti kao stabilna u kontekstu da nemamo nekih velikih nereda ili da nemamo nekih velikih sukoba, da nemamo određenih terorističkih aktivnosti, a da institucije ne mogu da ih kontrolišu. Međutim, ostaju izazovi poput napada, ubistava, dojava o bombama, političkih kriza, organizovanog kriminala, korupcije, nepotizma. I na neki način sve su to faktori i alati koji služe za destabilizaciju, da se čovjek osjeća na neki način nesigurnim", pojasnio je Kržalić.
Dodao je da ovi incidenti poprimaju elemente hibridnih prijetnji koje testiraju otpornost države.
"Sistem trenutno reaguje reaktivno, gasi požare umjesto što bi trebalo da ih spriječi, a ključ je prelazak na proaktivno djelovanje, jačanje obavještajnih kapaciteta, jačanje institucionalne saradnje, regionalne saradnje, edukacije građana", naveo je Kržalić.
Govoreći o modernizaciji i problemima unutar sigurnosnog sektora, Kržalić naglašava da je primjetan loš pristup upravljanju, što je dijelom i posljedica političkih blokada.
"To je sad stvar, naravno da je politički, jer mi sad evo kad uzmete zakon i čitate — krenete od direktora policijskih agencija, gdje se kaže profesionalizam i tako dalje — kad to čitate, stresete se kakva osoba treba da bude. A onda politike sjednu koje su u vlasti, koje imaju legitimitet, i podijele: 'nama pripada ta agencija, vama ta agencija'. Niko ne kaže: pa čekaj, zakon je rekao da to treba da bude najbolji sin ove države da rukovodi tim. Međutim, to kod nas nema. Onda je ostavljeno ministrima da od pet izaberu, ne najboljeg, nego da izaberu između kandidata. I to je ostavljena mogućnost diskrecionog prava da bira između tri-četiri kandidata, ali ne da izabere onog koji je najbolji za zajedničke interese, nego onog koji je najposlušniji", istakao je Kržalić i upozorio da se takav pristup domino efektom reflektuje na srednji menadžment i izvršioce, a svemu tome na naplatu dolazi i stanje u pravosudnom sistemu.
Kao primjer izigravanja ljudske pameti, Kržalić navodi procese koji traju godinama bez jasne odgovornosti:
"Evo, sad ste komentarisali. Imali smo slučaj Džene Gadžun, iz kojeg se moglo još pokrenuti niz tužbi i odgovornosti za ovo što se desilo. To je preispitivanje regulatora — da vidimo kako regulatori daju dozvole, kako provjeravaju. Mislim, to je ono što bi trebala država i što bi trebali tužioci po službenoj dužnosti da ispitaju. Hajde da vidimo šta su regulatori u tom konceptu radili. Jesu li oni napravili propuste da neko može da radi ako nema određene uslove, ako nema određene tehničke kapacitete — kako može da se bavi s tim? I to je ono što je na neki način kod nas uvijek — koplje se slomi na pojedincu ili na jednom, dva. Ovo ostalo, koje je možda najviše vidjelo koristi ili kroz mito, korupciju ili nepotizam, ostane nedotaknuto."
Sigurnost u školama i dojave o bombama
Osvrćući se na napad na profesoricu u srednjoj školi i maloljetničko nasilje, Kržalić navodi da se takvi trendovi pojavljuju onoliko koliko ih sistem toleriše.
"To je ono što bi na neki način opet trebao regulator ili zakonodavac ili institucija koja je na jedan vrlo dobar način riješila pitanje u Kantonu Sarajevo — sigurnosti škola, uvođenjem posebne pozicije osobe koja bi se bavila sigurnošću škole i sigurnošću djece. Da napravimo jednu analizu — da li je sada zaista na tim pozicijama zaposlena adekvatna osoba. Osoba koja može na vrijeme prepoznati rizike, osoba koja ima povjerenje učenika, osoba koja ima povjerenje profesora, koja zna poslove sigurnosti i bezbjednosti, a ne osoba koja čeka da gasi vatru", naglasio je naš sagovornik.
Dojave o bombama: Alati za destabilizaciju
Povodom masovnih dojava o bombama, profesor Kržalić ističe da transparentno izvještavanje mora biti mjera proaktivnog rješenja.
"Dojave o bombama i niz ubistava nisu slučajne. Oni su na neki način alati za destabilizaciju društva, često su povezani sa političkim motivima, često su povezani sa vanjskim utjecajima, hibridnim prijetnjama. Ali imamo i slučaje izbjegavanja određenih obaveza. Obično sada, kada idu mature, završne godine, učenici žele da izbjegnu te obaveze, pa nastoje da kroz ovakav način odgode tu obavezu", istakao je.
Kržalić je apelovao na vlasti da ojačaju tehničke kapacitete jer institucije se suočavaju sa zastarjelom opremom:
"Globalno postoje tehnologije, ali naše sigurnosne institucije ih, nažalost, nemaju. Zaista je nužno, s obzirom na ovakve prijetnje, da se što prije nešto uradi."
Komentarišući sukobe navijačkih grupa, posebno u Hercegovini, Kržalić tvrdi da se rješenje može naći vrlo brzo ukoliko postoji volja.
"Ja sam davno rekao — to se može riješiti u roku 24 sata, samo da postoji volja. Ako neko neće da se ponaša u skladu sa pravilima — zabrani mu dolazak na utakmice. Ako klub želi navijače, neka ih disciplinuje ili neka zabrani pristup. Ili neka angažuje privatnu sigurnosnu kompaniju. Ne može policija stalno obezbjeđivati takve događaje. Savez i klubovi imaju sredstva — neka plate. Ako nemaju, neka se ugase. Kod nas se ljudi ganjaju po gradu kao da smo u sedamnaestom stoljeću", kazao je Kržalić.
Globalne tenzije i poruka građanima
BiH je, prema Kržalićevim riječima, ranjiva na globalne tenzije poput rata u Ukrajini ili Bliskog istoka, što povećava rizike od ekstremizma i terorizma. Predlaže razvoj strategija otpornosti u saradnji sa EU i NATO-om, koji vidi kao "sigurnosni kišobran".
"Moramo krenuti od sebe. Postali smo imuni. Nedavno smo bili bez vode cijeli dan i niko ništa — čekamo. To je problem — čekamo da neko drugi riješi. To nas vodi unazad. BiH ima potencijal da bude sigurna zemlja, ali moramo preći na proaktivno djelovanje, ulagati u tehnologiju, saradnju i obrazovanje. Pozivam institucije i političare na akciju — sigurnost je zajednička odgovornost", zaključio je Kržalić.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare