Dobitnik Nobelove nagrade za mir Muhammad Yunus izabran je na čelo privremene vlade Bangladeša nakon što je dugogodišnja premijerka te zemlje podnijela ostavku i pobjegla u inostranstvo pred širokim ustankom protiv njezine vladavine.

Poznat kao “bankar za najsiromašnije od siromašnih” i dugogodišnji kritičar svrgnute šeike Hasine, Yunus će obnašati dužnost privremenog premijera do održavanja novih izbora. Odluka je uslijedila nakon sastanka u utorak navečer na kojem su sudjelovali čelnici studentskih protesta, vojni komandanti, članovi civilnog društva i poslovni čelnici.

Hasina je bila prisiljena pobjeći u ponedjeljak nakon što su se sedmice protesta zbog sistema kvota za raspodjelu državnih poslova pretvorili u širi izazov njezinoj 15-godišnjoj vladavini, koju je obilježio rast privrede, ali sve autoritarnija crta.

Hasinin odlazak gurnuo je Bangladeš u političku krizu. Vojska je privremeno preuzela kontrolu, ali nije jasno kakva bi bila njezina uloga u privremenoj vladi nakon što je predsjednik u utorak raspustio parlament kako bi otvorio put izborima.

Studentski vođe koji su organizirali proteste željeli su da Yunus, koji je trenutno u Parizu zbog Olimpijskih igara kao savjetnik organizatora, vodi privremenu vladu.

Nije odmah bio dostupan za komentar, ali je ključni studentski vođa Nahid Islam ustvrdio da je Yunus pristao uskočiti tokom razgovora s njima. Ovaj 83-godišnjak je poznati kritičar i politički protivnik Hasine.

Yunus je njenu ostavku nazvao “drugim danom oslobođenja zemlje”.

Ekonomist i bankar po struci, Yunus je 2006. godine dobio Nobelovu nagradu za mir za pionirsko korištenje mikrokredita za pomoć osiromašenim ljudima, posebno ženama. Odbor za Nobelovu nagradu za mir odao je zasluge Yunusu i njegovoj Grameen banci “za njihove napore da stvore ekonomski i društveni razvoj odozdo”.

Yunus je 1983. osnovao banku Grameen kako bi davao male zajmove poduzetnicima koji inače ne bi ispunjavali uvjete za njihovo primanje. Uspjeh banke u izvlačenju ljudi iz siromaštva doveo je do sličnih nastojanja mikrofinanciranja u drugim zemljama.

Upao je u probleme s Hasinom 2008., kada je njezina administracija pokrenula niz istraga protiv njega. Najavio je da će osnovati političku stranku 2007. kada je zemljom upravljala vlada koju je podržavala vojska, ali nije to učinio.

Tokom istrage, Hasina je optužila Yunusa da je kao čelnik Grameen banke koristio silu i druga sredstva kako bi povratio kredite od siromašnih seoskih žena. Yunus je negirao optužbe.

Hasinina vlada počela je preispitivati ​​aktivnosti banke 2011., a Yunus je otpušten s mjesta generalnog direktora zbog navodnog kršenja vladinih propisa o penziji. Suđeno mu je 2013. pod optužbom da je primao novac bez dopuštenja vlade, uključujući njegovu Nobelovu nagradu i honorare od knjige.

Kasnije se suočio s više optužbi koje su uključivale druge kompanije koje je on osnovao, uključujući Grameen Telecom, koja je dio najveće kompanije mobilne telefonije u zemlji, GrameenPhone, podružnice norveškog telekomunikacijskog diva Telenora. Godine 2023. neki bivši radnici Grameen Telecoma podnijeli su tužbu protiv Yunusa optužujući ga da je izvukao njihove beneficije. Optužbe je odbacio.

Ranije ove godine, posebni sud u Bangladešu optužio je Yunusa i 13 drugih za slučaj pronevjere 2 miliona dolara. Yunus se izjasnio da nije kriv i za sada je pušten uz jamčevinu.

Yunusove pristaše kažu da je on na meti zbog svojih hladnih odnosa s Hasinom.

Yunus je rođen 1940. u Chittagongu, lučkom gradu u Bangladešu. Doktorirao je na Univerzitetu Vanderbilt u Sjedinjenim Državama i tamo je kratko predavao prije nego što se vratio u Bangladeš.

U intervjuu za Associated Press 2004., Yunus je rekao da je imao “eureka pokret” za osnivanje Grameen banke kada je upoznao siromašnu ženu koja plete bambusove stolice i koja se borila s plaćanjem dugova.

“Nisam mogao shvatiti kako je mogla biti tako siromašna kad je izrađivala tako lijepe stvari”, prisjetio se u intervjuu.