U pažljivo koreografiranom potezu koji je uslijedio nakon višesedmičnih diskusija, norveška, španska i irska vlada rekle su da namjeravaju priznati državu Palestinu. Kako navodi Guardian, možda je najvažnije za Palestince u ovome da se sve više prihvata da "oni imaju fundamentalno pravo na samoopredjeljenje za koje nije potrebna dozvola Izraela".
Norveška, koja je igrala ključnu ulogu u bliskoistočnoj diplomatiji tokom godina, domaćin izraelsko-palestinskih mirovnih pregovora početkom 1990-ih, koji su doveli do sporazuma iz Osla, rekla je da je priznanje potrebno da bi se podržali umjereni glasovi usred rata u Gazi.
“Usred rata, sa desetinama hiljada ubijenih i ranjenih, moramo održati u životu jedinu alternativu koja nudi političko rješenje i za Izraelce i za Palestince: dvije države, koje postoje jedna pored druge, u miru i sigurnosti“, rekao je norveški premijer, Jonas Gahr Store.
Španski premijer Pedro Sánchez optužio je izraelskog premijera Benjamina Netanyahua da je izvršio “masakr” u Gazi i ugrozio rješenje s dvije države.
“Moramo iskoristiti sve političke resurse koji su nam na raspolaganju da jasno i glasno kažemo da nećemo dozvoliti da se mogućnost da se rješenje s dvije države uništi silom jer je to jedino pravedno i održivo rješenje za ovaj užasan sukob”, naveo je.
Irski premijer Simon Harris rekao je da očekuje da će se druge zemlje pridružiti Irskoj, Španiji i Norveškoj u priznavanju palestinske države u narednim sedmicama. Rekao je da je Irska nedvosmisleno u potpunosti priznala Izrael i njegovo pravo da postoji “sigurno i u miru sa svojim susjedima”, te je pozvao da se svi taoci u Gazi odmah vrate.
Norveška, Španija i Irska rekle su da će zvanično priznati Palestinu 28. maja.
Ko sve priznaje Palestinu?
Švedska je postala prva zemlja EU koja je priznala palestinsku državu u oktobru 2014. Govoreći u to vrijeme, švedski ministar vanjskih poslova je rekao: “To je važan korak koji potvrđuje pravo Palestinaca na samoopredjeljenje. Nadamo se da će ovo pokazati put drugima”.
U međuvremenu, oko 140 od 193 zemlje članice UN-a priznale su palestinsku državnost od 1988. godine.
Brojne zemlje već priznaju Palestinu kao nezavisnu državu, ali zamah ka priznanju, posebno među evropskim zemljama, imat će važne implikacije.
“Možda je najznačajnije kako nova priznanja ukazuju na eroziju američkog “vlasništva” nad izraelsko-palestinskim mirovnim procesom od perioda mirovnih pregovora i sporazuma u Oslu”, piše Guardian.
S obzirom na to da je mirovni proces koji je već dugo bio u zastoju, palestinski zvaničnici marljivo rade na traženju podrške u Evropi za proces koji se ubrzao tokom ere Donalda Trumpa kada su, kako navodi Guardian, “Palestinci ostavljeni bili po strani Abrahamovim sporazumom, a Trump premjestio američku ambasadu u Jerusalem, izazivajući duboko nepovjerenje prema SAD-u za koji Palestinci smatraju da nije bio pošten posrednik”.
Švedska, Norveška, Irska i Španija dugo su gajile simpatije prema Palestincima.
Ujedinjeno Kraljevstvo je također nagovijestilo da bi moglo razmotriti priznavanje Palestine usred dublje frustracije zbog dugog odbijanja Izraela, i to ne samo tokom Netanyahuove ere, da postigne napredak ka rješenju s dvije države, čak i dok je Izrael nastavio prisvajati palestinsku zemlju za naseljavanje.
Kako kaže Hugh Lovatt iz Evropskog vijeća za vanjske odnose, ovo otvara značajan put ka državnosti.
“Priznanje je opipljiv korak ka održivom političkom putu koji vodi do palestinskog samoopredjeljenja. Ovo je preduvjet za osiguravanje arapskog angažmana u podrške održivom prekidu vatre u Gazi. Kao dio svog plana ‘arapske vizije’ za provedbu rješenja o dvije države, države poput Saudijske Arabije pozvale su na američko i evropsko priznanje Palestine“, naveo je on.
“Mač sa dvije oštrice” za Palestinsku upravu?
Kako navodi Guardian, zamah ka priznanju mogao bi biti “mač sa dvije oštrice” za “nepopularnu, slabu i korumpiranu” Palestinsku upravu Mahmouda Abbasa, koja vlada u okupiranoj Zapadnoj obali gdje nisu održani izbori od 2006. godine.
“Bilo kakva očekivanja da će posljednja priznanja promijeniti teške uslove na Zapadnoj obali, gdje su eskalirali napadi izraelskih snaga sigurnosti i doseljenika, gotovo će sigurno biti preuranjena, a veće nezadovoljstvo bi moglo biti usmjereno na Abbasa”, navodi ovaj medij.
Međutim, priznanje implicira pravo na palestinsko samoopredjeljenje, što bi također moglo pomoći da se ponovno oživi palestinsko civilno društvo koje je ugušeno u eri Abbasa.
“Možda je najvažnije za Palestince nešto manje opipljivo: prihvatanje da imaju eksplicitno i fundamentalno pravo na samoopredjeljenje za koje nije potrebna dozvola Izraela”, navodi se.
“Diplomatski cunami”
Guardian navodi da je u izraelskoj politici više od jedne decenije bivši premijer Ehud Barak izjavio da Izrael rizikuje “diplomatski cunami” zbog svoje politike.
“Posljednjih sedmica taj cunami je počeo da se obrušava na Netanyahua. Priznanje teško pada za petama Netanyahua i njegovog ministra odbrane Yoava Gallanta, kojima je tužilac Međunarodnog krivičnog suda poručio da protiv njih traži naloge za hapšenje za ratne zločine. Izrael je također pod istragom na međunarodnom sudu pravde po nalogu Južne Afrike zbog navodnog genocida”, navodi ovaj medij.
SAD, Velika Britanija i druge zemlje počele su da uvode režim sankcija protiv nasilnih naseljenika i grupa krajnje desnice koje ih podržavaju, a sada su tri važne evropske države jednostrano odlučile priznati palestinsku državnost.
“Iako i dalje postoji duboka nepovezanost u izraelskom društvu zbog međunarodnog gađenja prema njegovoj desničarskoj/krajnje desničarskoj vladi i načinu na koji vodi svoju kampanju u Gazi, Izraelci su također svjesni da se njihova zemlja sve više tretira kao odbačena i da je sve više diplomatski izolovana. To je, djelimično, pokrenulo sve veće i naglo vidljivije lomove unutar Netanyahuovog vlastitog kabineta, postavljajući ozbiljna pitanja koliko dugo njegova vlada može preživjeti”, navodi Guardian.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!