Maksim Kalašnjikov: Putinov projekat suočen s 'krajem jedne ere'

Do danas je ruski predsjednik održao polovinu te hvalisavosti. Od ove sedmice, rat za koji se Putin nekada nadao da će biti završen za samo tri dana produžio se duže nego što je Moskva provela u borbi protiv nacista.

Da stvar bude gora, čak i dok Moskva zaostaje u Ukrajini, globalna mreža saveznika koju je Putin gradio dvije decenije čini se da se raspada, stavljena na test od strane neočekivano ratobornog američkog predsjednika Donalda Trumpa, piše Politico.

Ono što je trebala biti brza operacija u Ukrajini pretvorilo se u mukotrpan rat iscrpljivanja. Trajanje sukoba sada je premašilo 1.418 dana koje su Sovjeti proveli boreći se protiv nacističkog napada, na kraju potisnuvši Nijemce iz Moskve sve do Berlina.

Tokom svoje skoro četverogodišnje kampanje u Ukrajini, Moskva je zauzela samo mali dio zemlje, što je uzrokovalo oko 1,1 milion ruskih žrtava i sve veće poremećaje u domovini. Ovog mjeseca oko 600.000 Rusa ostalo je bez struje u pograničnoj regiji Belgorod nakon ukrajinskog raketnog napada.

Pad i na globalnom planu

U međuvremenu, na međunarodnom nivou, čini se da Putin ne može mnogo učiniti kako bi spriječio da njegovi saveznici budu ubijeni jedan po jedan.

Kremlj je u defanzivi na Bliskom istoku od kraja 2024. godine, kada ga je kolaps vlade Bašara al-Asada u Siriji lišio pouzdanog partnera u regiji. 

Moskva također, čini se, nije bila u stanju zaštititi svog najbližeg prijatelja u Južnoj Americi ranije ovog mjeseca kada su Sjedinjene Države zarobile venecuelanskog lidera Nicolása Madura, koji je dužno otputovao u Moskvu na Putinovu paradu povodom Dana pobjede u maju prošle godine. 

Sramotno je što Moskva nije bila u stanju ni da se odbrani od neviđene američke zapljene tankera za naftu koji je plovio pod ruskom zastavom.

Prije samo godinu dana, Putin je potpisao 20-godišnji sporazum o strateškom partnerstvu s Teheranom. Sada je režim - koji je Rusiji isporučio ubojite dronove Shahed za borbu u Ukrajini - u opasnosti da bude srušen od strane demonstranata za koje je Trump naznačio da bi mogao vojno intervenirati kako bi ih zaštitio. 

Rusi su to primijetili.

"Čitava jedna era se bliži kraju", napisao je u nedjelju proratni vojni bloger pod pseudonimom Maksim Kalašnjikov, odražavajući rastuće kritike upućene ruskom rukovodstvu. 

Ruske vlasti, tvrdio je, potrošile su previše vremena pokušavajući stvoriti sliku da je zemlja velika sila, umjesto da preduzmu korake kako bi osigurale da to i postane. Obećanje da "'možemo to ponovo' nije se ispunilo", zaključio je Kalašnjikov. 

Novinari prijateljski nastrojeni prema iranskom režimu izvijestili su da je Moskva posljednjih sedmica snabdijevala Iran oklopnim vozilima Spartak ruske proizvodnje i jurišnim helikopterima, vjerovatno kako bi pomogla u odbrani od demonstranata, rekao je Nikita Smagin, stručnjak za odnose Rusije i Irana i saradnik Carnegie fondacije za međunarodni mir. 

"Ali, naravno, Iranci nemaju iluzija da bi se Rusija, ako situacija postane zaista kritična, jednostavno povukla, kao što je to učinila u slučaju Bašara al-Asada", rekao je, misleći na pad režima sirijskog diktatora 2024. godine i njegovo naknadno izgnanstvo u Rusiju. 

Realnost je da je savez inspirisan Moskvom oduvijek uglavnom bio fikcija, rekao je bivši ruski diplomata Boris Bondarev. 

"Ni Venecuela ni Iran nisu dio nijednog ruskog carstva", rekao je. Nakon invazije na Ukrajinu, "bilo je važno [za Rusiju] da pokaže da nije sama, ali to je propaganda".

Smagin je istakao da je sporazum o partnerstvu između Irana i Rusije izričito izostavio klauzulu o međusobnoj odbrani, opisujući njihov odnos kao "stabilan" s prizvukom "ozbiljnog nepovjerenja". 

"Dvije zemlje nisu zapravo saveznici, one su strateški partneri iz nužde, jer obje strane imaju malo drugih opcija", rekao je.

Kremljovi glasnogovornici pokušali su stvari predstaviti u pozitivnom svjetlu, tvrdeći da očigledni nedostatak poštovanja međunarodnog prava od strane samog Washingtona pokazuje da je Rusija bila u pravu što je izvršila invaziju na Ukrajinu.

Drugi komentatori su pokušali umanjiti značaj odnosa između Rusije i njenih saveznika ili su istakli razlike između Drugog svjetskog rata i rata u Ukrajini kako bi opravdali nedostatak napretka. Nije stvar u tome da je vojska zemlje slaba, tvrde oni: Rusi su jednostavno manje angažovani nego što su bili tada. 

"U prvom slučaju, cijela zemlja se borila [protiv nacista], sada je zainteresovano samo oko 5 posto", poručio je Telegram kanal prikladno nazvan "Ne zaustavljajte rat". 

Putin se još nije oglasio o događajima ni u Venecueli ni u Iranu, vjeran svojoj navici da prepusti svojim podređenima da pričaju o lošim vijestima, rekao je Bondarev, diplomata. 

Međutim, napomenuo je da Kremlj vjerovatno američke akcije u Venecueli i protiv naftnog tankera vidi kao pokušaje da Rusiju pritisne u ćošak.

Kako bi pokazala da ne popušta pod pritiskom, Rusija će tražiti načine da demonstrira vlastitu dominaciju, prvenstveno u Ukrajini, rekao je Bondarev, ukazujući na prošlosedmično ispaljivanje hipersonične rakete Orešnik od strane Moskve na Ukrajinu. 

Ponižen ili ne, Bondarev je upozorio da ne treba očekivati ​​"omekšavanje" ruskog stava. "Čak i ako je slab, Kremlj će nastojati pokazati da je jak".

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad