Može li Asim Munir vratiti Iran za pregovarački sto?

Munir se tokom jednodnevne posjete sastao s predsjednikom Masoudom Pezeshkianom, predsjednikom parlamenta Mohammadom Bagherom Ghalibafom, koji predvodi iranske pregovore sa SAD-om, kao i predstavnicima Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost te ministarstava vanjskih i unutrašnjih poslova.

Ipak, analitičari smatraju da je jedan od njegovih najvažnijih sastanaka bio onaj s generalom Mohsenom Rezaeijem, predstavnikom vrhovnog vođe Mojtabe Khameneija i novim sekretarom Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost.

Rezaei predstavlja jednu od ključnih veza između iranskog vojnog vrha i Khameneija, zbog čega bi mogao imati presudnu ulogu u odluci hoće li se Iran vratiti ozbiljnim pregovorima s Washingtonom.

Razlike unutar iranskog vrha

Munirova misija dolazi u trenutku kada su sve vidljivije razlike između civilnog i vojnog rukovodstva Irana o tome kako nastaviti rat.

Pezeshkian je nekoliko dana prije dolaska pakistanskog feldmaršala otvoreno poručio da je vrijeme za završetak sukoba dok se, prema njegovoj procjeni, Iran još nalazi u povoljnoj poziciji.

"Bolje je da sada okončamo rat, dok smo u poziciji snage i dostojanstva", rekao je iranski predsjednik, dodajući da "cijeli svijet priznaje našu pobjedu".

Samo nekoliko sati kasnije načelnik Generalštaba iranskih oružanih snaga, general-major Ali Abdollahi, poslao je znatno drugačiju poruku, obećavši "revolucionaran, razoran i uništavajući" odgovor na bilo kakvu američku pogrešnu procjenu.

Upravo taj jaz između političkog i vojnog vrha predstavlja jedan od najvećih izazova za pakistansko posredovanje.

Andreas Krieg, profesor odbrambenih studija na King's College Londonu, smatra da Pezeshkian i Ghalibaf upozoravaju da Iran ne može neograničeno dugo funkcionisati u sadašnjim okolnostima, dok dio Revolucionarne garde vjeruje da vrijeme zapravo radi protiv Washingtona.

Iran pod novim američkim pritiskom

Munir je u Tehran stigao istog dana kada je administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa predstavila novu veliku kampanju ekonomskog pritiska na Iran.

Američki ministar finansija Scott Bessent predstavio je "Operation Economic Outcast", paket mjera usmjeren na iransku trgovinu, transport, tehnologiju, avijaciju, zlato i digitalnu imovinu.

Washington je upozorio i druge zemlje da prekinu trgovinske veze s Iranom, ali nije odmah uveo najteže sekundarne sankcije protiv država koje nastavljaju poslovati s Teheranom.

Istovremeno je američki ministar odbrane Pete Hegseth ostavio otvorenom mogućnost novih vojnih udara.

"Ako budemo morali koristiti kinetičke udare, koristit ćemo ih. Ako Iran bude dovoljno nepromišljen da pretjera ili ugrozi američku vojsku, uradit ćemo ono što moramo", rekao je Hegseth.

Munirova posjeta uslijedila je svega nekoliko dana nakon njegovog telefonskog razgovora s Trumpom, koji je, prema navodima analitičara, od pakistanskog rukovodstva zatražio da iskoristi svoj utjecaj kako bi Iran vratilo za pregovarački sto.

Pakistan tvrdi da je ostvaren napredak

Pakistanska vojska saopćila je nakon posjete da su vođeni "sveobuhvatni razgovori" o ponovnom otvaranju Hormuškog moreuza i okončanju rata.

Iranski zvaničnici su, prema pakistanskom saopćenju, pohvalili "konstruktivnu ulogu i iskrene napore" Islamabada.

Pakistanski ministar unutrašnjih poslova Mohsin Naqvi, koji je putovao s Munirom, otišao je korak dalje, opisavši sastanke kao "veoma pozitivne i produktivne".

"Postignut je značajan napredak", poručio je.

Međutim, javne izjave iranskih zvaničnika nakon razgovora nisu ukazivale na značajniji zaokret u poziciji Teherana.

"Ne vjerujemo Americi i ona mora promijeniti svoje ponašanje", rekao je Rezaei Muniru, prema iranskoj državnoj agenciji IRNA.

Ghalibaf je poručio da Iran insistira na provođenju ranije postignutog Memoranduma o razumijevanju te da Washington mora ispuniti preuzete obaveze.

Pezeshkian je od Munira zatražio da prenese Washingtonu da mora "ispraviti svoj ton i pristup", upozoravajući da će oslanjanje na silu i pritisak samo dodatno zakomplikovati pregovore.

Zašto je Munir važan?

Ovo je četvrta Munirova posjeta Teheranu ove godine, ali prva nakon velike promjene u iranskom vojnom vrhu.

Vrhovni vođa Mojtaba Khamenei 10. augusta imenovao je Abdullahija za načelnika Generalštaba, dok je Rezaei prešao u Vrhovno vijeće za nacionalnu sigurnost. Ahmad Vahidi nalazi se na čelu Islamske revolucionarne garde (IRGC) od marta, kada je njegov prethodnik ubijen u prvim napadima ovog rata.

Analitičari smatraju da upravo ovi ljudi sada imaju veliki utjecaj na iranske odluke o ratu i miru.

Ahmed Saeed, bivši viceadmiral pakistanske mornarice i odbrambeni analitičar, smatra da Revolucionarna garda i širi sigurnosni aparat sve više upravljaju odlukama tokom krize.

To bi Muniru moglo dati prednost koju tradicionalni diplomati nemaju. On nije samo pakistanski vojni lider već ima direktan pristup iranskim generalima, dok istovremeno uživa povjerenje Trumpa, koji ga je ranije nazivao svojim "omiljenim feldmaršalom".

Pakistanski ministar Naqvi od aprila je osam puta putovao u Tehran, ali ti kontakti nisu donijeli veći diplomatski proboj.

Munir, s druge strane, može razgovarati direktno s ljudima koji imaju stvarnu moć da provedu eventualni dogovor.

Oman otvara drugi pregovarački kanal

Paralelno s pakistanskim posredovanjem, Oman pokušava postići dogovor o Hormuškom moreuzu.

Omanski ministar vanjskih poslova Badr bin Hamad Albusaidi očekuje se u Teheranu na novoj rundi razgovora usmjerenih prvenstveno na ponovno uspostavljanje normalne plovidbe kroz ovaj strateški prolaz.

Oman i Iran dijele teritorijalne vode kroz koje prolazi Hormuški moreuz, a Muscat već mjesecima pregovara s Teheranom o pravilima plovidbe.

Pakistanski i omanski pregovarački kanal stoga se ne smatraju konkurentskim, već međusobno povezanim pokušajima da se postigne širi sporazum.

Generali imaju posljednju riječ?

Najveći problem za međunarodne posrednike ostaje pitanje ko u Teheranu zaista može garantovati provođenje eventualnog sporazuma.

Krieg smatra da su Rezaei, Vahidi i Revolucionarna garda ključni za svako političko rješenje rata.

Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi može pregovarati, a druge zemlje mogu posredovati, ali eventualni dogovor neće mnogo značiti ako ga iranski sigurnosni aparat ne prihvati i ne provede.

Upravo zbog toga Munir trenutno predstavlja jednog od rijetkih posrednika koji istovremeno ima pristup Washingtonu, iranskom političkom rukovodstvu i generalima koji odlučuju o vojnim potezima Teherana.

Njegova posjeta zasad nije rezultirala javno potvrđenim dogovorom o povratku pregovorima. Međutim, ako Pakistan želi razbiti diplomatski zastoj, Munirov najvažniji zadatak neće biti uvjeriti iranske diplomate da ponovo sjednu za sto, već dobiti saglasnost ljudi koji vode rat.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad