NATO spreman uzvratiti na ruske kibernetičke napade i sabotaže: "Razmatramo agresivniji odgovor"

Admiral Giuseppe Cavo Dragone rekao je za Financial Times da zapadni vojni savez razmatra pojačavanje odgovora na hibridno ratovanje iz Moskve.

"Proučavamo sve… Kada je riječ o kibernetičkoj sigurnosti, pomalo smo reaktivni. Razmišljamo o tome da budemo agresivniji ili proaktivniji umjesto reaktivni", rekao je Dragone, koji je predsjedavajući Vojnog odbora NATO-a. Podsjećamo, Evropu je pogodio niz incidenata hibridnog ratovanja.

Neki se pripisuju Rusiji, dok su drugi nejasni — od presijecanja kablova u Baltičkom moru do kibernetičkih napada širom kontinenta. Neki diplomati, posebno iz istočnoevropskih zemalja, pozvali su NATO da uzvrati. Takav odgovor bio bi najjednostavniji u slučaju kibernetičkih napada, jer mnoge zemlje već posjeduju ofanzivne kapacitete, ali bi bio mnogo složeniji kada je riječ o sabotažama ili upadima dronova. Dragone je rekao da bi se "preventivni udar“ mogao smatrati "odbrambenom akcijom“.

"To je dalje od našeg uobičajenog načina razmišljanja i ponašanja“, dodao je, prenosi Večernji list.

"Biti agresivniji u odnosu na agresivnost našeg protivnika mogla bi biti jedna od opcija. Problem su pravni okvir, nadležnost, te pitanje ko bi to proveo“, kazao je. NATO je postigao uspjeh svojom misijom u okviru koje su brodovi, avioni i mornarički dronovi patrolirali Baltičkim morem, spriječivši ponavljanje brojnih incidenata presijecanja kablova iz 2023. i 2024. godine od strane plovila povezanih s ruskom tajnom flotom koja je navodno osmišljena da zaobiđe zapadne sankcije. „Od početka operacije Baltički stražar, ništa se nije dogodilo. Dakle, to znači da odvraćanje djeluje“, dodao je Dragone.

Uprkos uspjehu NATO-ove misije, u Savezu i dalje postoji zabrinutost nakon što je finski sud odbacio slučaj protiv posade broda Eagle S, jednog od plovila iz skrivene flote koje je presjeklo nekoliko podmorskih električnih i komunikacijskih kablova, jer se brod nalazio u međunarodnim vodama kada se dogodila sumnjiva sabotaža. Na pitanje da li je to ruskim brodovima dalo odriješene ruke u međunarodnim vodama, finska ministrica vanjskih poslova Elina Valtonen rekla je za FT: "Da, i to je problem".

Šef Vojnog odbora NATO-a rekao je da je ključni test mogućnost odvraćanja buduće agresije. "Kako se postiže odvraćanje - odmazdom, preventivnim udarom - to je nešto što moramo detaljno analizirati jer bi u budućnosti pritisak mogao biti još veći", dodao je Dragone.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad