Dok protesti protiv rata u Gazi ne jenjavaju širom Jordana već 9 mjeseci, prekomorski posmatrači rutinski pominju “škakljivo balansiranje“ Hašemitskog kraljevstva, njegovog vladara Abdulah II i savjetnika u nastojanju da usklade zahtjeve miliona Jordanaca za djelovanje u ratu u Gazi sa bliskim vezama kraljevstva s Washingtonom i 30-ak godine starim mirovnim sporazumom sa Izraelom.

Kako je broj žrtava u Gazi rastao, bijes u Jordanu, kao i drugdje u regionu, je doveo do “usijanja”, rekao je neimenovani zvaničnik jedne europske ambasade u Amanu.

Ključni trenutak dogodio se u aprilu kada je Iran uzvratio na izraelski napad na njegove konzularne zgrade u Siriji u kojem su ubijeni visoki komandanti Islamske revolucionarne garde (IRGC). Jordan je, uz pomoć SAD-a, oborio mnoge od preko 300 iranskih projektila i bespilotnih letjelica lansiranih na ciljeve u Izraelu dok su letjeli iznad kraljevstva. Zvaničnici u Amanu rekli su da Jordan brani svoj suverenitet i čuva svoju populaciju od 12 miliona na sigurnom.

Rastuće nezadovoljstvo

Iako su ih zapadne sile hvalile, postupci kraljevstva doveli su do lokalnih optužbi da vlada štiti Izrael.

“Vlada ništa ne čini… Oni su na strani Izraela i moraju prestati s tim“, rekla je Abir, 46-godišnja učiteljica, koja nije želela da kaže svoje puno ime.

Drugi su rekli da “nijedan” muslimanski i arapski lider nije djelovao protiv Izraela, posebno naglašavajući neaktivnost jordanskih vlasti.

Jordanske vlasti su jako svjesne gnjeva lokalnog stanovništva. Ali su također svjesni i važnosti veza kraljevstva sa zapadom, posebno sada kada je kraljevstvo postalo meta Irana.

U hodnicima moći u Amanu vode se žustre debate o tome da li odnos sa SAD-om, koji imaju hiljade vojnika smještenih u Jordanu i šalju 1,5 milijardi dolara ekonomske pomoći godišnje, treba smanjiti ili ojačati.

“Imate različite poglede unutar samog sistema”, rekao je Mohammad Abu Rumman, sa Instituta za politiku i društvo u Amanu.

Diplomate kraljevstva predstavile su više planova za upravljanje Gazom nakon prestanka sukoba, dok je jordanska vojska otvorila terenske bolnice na toj teritoriji i pružila pomoć civilima.

Zvaničnici kažu da takve izjave i inicijative odražavaju iskrene namjere vlasti. Ali posmatrači ističu da oni takođe pomažu da se monarhija izoluje od domaćih kritika.

Katrina Sammour, politička analitičarka u Amanu, rekla je kako je “vlada od početka sukoba predviđala u kojem bi smjeru narativ mogao da krene i prilagođavala se tome. Ali mislim da niko nije mislio da će sukob tako dugo trajati.”

Udar na ekonomiju i slobode

“Jordan balansira između mnogo različitih pritisaka, ali to možda nije na njegovu štetu. Kraljevstvo se uvijek pozicioniralo kao moderator i posrednik.”

Iako je Jordan relativno liberalan u poređenju sa mnogim drugim državama u regionu, medijski radnici u gradu rekli su da su se “crvene linije režima” o tome šta bi moglo biti objavljeno bez posljedica “dramatično pooštrile” otkako je počeo rat.

Najmanje 1.000 demonstranata privedeno je u Amanu u prvom mjesecu sukoba, posebno na demonstracijama u blizini izraelske ambasade, u koju su neki pokušali upasti.

Neimenovana aktivistkinja, koja nije bila uključena u proteste prije 7. oktobra, rekla je da vjerovatnoća od skoro sigurnog hapšenja nije bila odvraćajući faktor, te da neće biti ni u budućnosti.

Ratna kriza je donijela i ekonomske izazove, praćene široko rasprostranjenim pritužbama na rastuću inflaciju i zapanjujuću nejednakost.

Yostena Fared, jedan od trgovac u Rainbow Streetu, rekla je da ima dana kada niko ne uđe u njenu radnju ni da pregleda keramiku, šalove i minijaturne kamile koje se nalaze na njenim policama, a kamoli da nešto kupi.

“Jedina stvar koju ljudi žele je palestinska kefija”, rekla je 27-godišnjakinja za Guardian. “Svi se samo molimo za kraj rata.”

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad