Oglas

Srećko Matić sa DW za N1

Njemački san puca po šavovima: Penzioneri moraju raditi, radnici Mercedesa i BMW-a strahuju za posao

September 27, 2025, Berlin, Berlin, Germany
Michael Kuenne / Zuma Press / Profimedia / Michael Kuenne / Zuma Press / Profimedia

Njemačka, zemlja u kojoj su generacije građana Bosne i Hercegovine tražile bolji život, suočava se s ozbiljnim ekonomskim izazovima. Troškovi života rastu, penzioneri su prisiljeni dodatno raditi kako bi preživjeli, a radnici u automobilskoj industriji, među kojima je i veliki broj ljudi s Balkana, strahuju za svoja radna mjesta. Istovremeno, njemačka vlada pokušava ublažiti finansijski pritisak na građane, dok povjerenje u kancelara Friedricha Merza i njegov kabinet, prema riječima novinara Deutsche Wellea Srećka Matića, dramatično opada.

Oglas

O svemu tome Matić je govorio u programu "Novi dan" na N1.

Vlada pokušava spasiti standard građana, povjerenje u kancelara na dnu

Govoreći o mjerama kojima njemačka vlada pokušava olakšati život građanima, Matić je istakao da vlast pokušava odgovoriti na probleme koji su posljednjih godina postali sve izraženiji.

"Radi zapravo ono što bi trebala da radi svaka vlada koja vodi računa o tome kako žive građani zemlje kojom vladaju", rekao je Matić.

Naglasio je da je cilj omogućiti zaposlenima da od svojih plata mogu dostojanstveno živjeti i pokrivati osnovne troškove života.

Posebno je upozorio na rast cijena hrane, koji najteže pogađa građane s ispodprosječnim primanjima jer upravo na prehrambene proizvode troše najveći dio raspoloživog novca.

Jedna od najavljenih mjera odnosi se na smanjenje poreznog opterećenja električne energije. Njemačka, kako je objasnio, tradicionalno ima među najvišim cijenama struje u Evropskoj uniji, a kancelar Merz obećao je smanjenje poreza na minimalnu stopu.

Međutim, za realizaciju tog obećanja, prema Matićevim riječima, potrebno je oko pet milijardi eura, a novac nije osiguran tokom budžetskih pregovora.

To se odrazilo i na povjerenje građana u vlast.

"Manje od 10% ljudi u Njemačkoj smatra da kancelar dobro radi svoj posao, nije puno bolje ni sa njegovom saveznom vladom, tek negdje oko 13-14% ljudi smatra da vlada radi dobro svoj posao", naveo je Matić, dodajući da čak 86 posto građana ocjenjuje rad vlade lošim ili veoma lošim.

Druga mjera, kako je najavio, odnosi se na ograničavanje maksimalne cijene goriva, što bi trebalo stupiti na snagu početkom naredne godine.

Matić je naglasio da je automobil za brojne Nijemce neophodan jer u pojedinim dijelovima zemlje javni prijevoz nije dovoljno razvijen da bi zadovoljio svakodnevne potrebe stanovništva.

Penzioneri ponovo rade: Ni nakon 35 godina staža nema bezbrižne starosti

Posebno zabrinjavajući dio razgovora odnosio se na položaj njemačkih penzionera, od kojih mnogi nastavljaju raditi i nakon završetka radnog vijeka.

Matić je potvrdio da je sličan trend prisutan i u Austriji, gdje se sve češće govori o penzionerima koji rade kao konobari ili obavljaju druge poslove kako bi dopunili kućni budžet.

"Pa je, više-manje je isti trend da penzioneri, nakon svog radnog vijeka, moraju raditi, možda ne samo kao konobari, rade razne poslove, čak su i samostalni poduzetnici ili jednostavno rade nekoliko sati sedmično do više sati tokom mjeseca", kazao je.

Pojedini penzioneri, prema njegovim riječima, rade čak i puno radno vrijeme.

Iako dio njih nastavlja raditi iz želje da ostane aktivan ili zbog nedostatka stručne radne snage, Matić upozorava da je mnogo ozbiljniji problem siromaštvo starijih osoba.

"Tu Evropska unija, konkretno u ovom slučaju Njemačka, ne ispunjava svoje obećanje koje je dala ljudima da će nakon svog dugotrajnog radnog vijeka imati dovoljno novca na raspolaganju da se ne moraju bojati da će pokriti svoje troškove života", istakao je.

Govoreći o iznosima penzija, iznio je podatke koji pokazuju značajne razlike između muškaraca i žena.

Prema podacima koje je naveo, prosječna starosna penzija u Njemačkoj iznosi 1.195 eura mjesečno. Žene u prosjeku primaju manje od 1.000 eura, dok muškarci dobijaju gotovo 1.500 eura.

Za one koji su radili najmanje 35 godina i uplaćivali doprinose, prosječna penzija iznosi 1.336 eura.

"Tu kod tih ljudi u prosjeku penzija mjesečno iznosi 1.336 eura, i tu se opet vidi nepravda. Kod žena je ona oko 1.000 eura, kod muškaraca oko 1.500 eura", objasnio je Matić.

Naglasio je da su žene često u nepovoljnijem položaju jer su tokom radnog vijeka prekidale zaposlenje zbog rađanja i odgoja djece.

Strah u Mercedesu, Volkswagenu, Audiju i BMW-u: Šta će biti s radnicima?

Dok se njemačka ekonomija pokušava oporaviti, jedna od njenih najvažnijih industrijskih grana suočava se s velikim problemima.

Automobilska industrija, u kojoj radi i veliki broj građana porijeklom iz Bosne i Hercegovine i drugih zemalja Balkana, sve je više pogođena smanjenjem proizvodnje i rezanjem radnih mjesta.

"Automobilska industrija je jedna od onih klasičnih industrijskih grana koja je često u fokusu, ne samo zbog naših ljudi koji su masovno zaposleni u pogonima Mercedesa, Volkswagena, Audija ili BMW-a, i koji, naravno, strahuju od toga šta će biti sa njihovim radnim mjestima", rekao je Matić.

Kako je naveo, radnici sve češće otvoreno govore o neizvjesnoj budućnosti i pitaju se hoće li se automobili u Njemačkoj uopće proizvoditi u dosadašnjem obimu.

Razlozi su brojni: visoki troškovi rada i energije, smanjena potražnja za njemačkim vozilima te sve snažnija konkurencija kineskih proizvođača.

Matić je iznio i podatak prema kojem je u proteklih šest do sedam godina, kako je naveo, u njemačkom automobilskom sektoru izgubljeno više od 400.000 radnih mjesta.

Posljedice se, upozorava, ne zaustavljaju na velikim automobilskim kompanijama jer od ove industrije zavise i brojna mala i srednja preduzeća koja proizvode automobilske dijelove.

Čak ni prognozirani privredni rast od 1,3 posto, prema ocjenama stručnjaka koje je prenio, neće biti dovoljan da dugoročno stabilizira njemačku ekonomiju.

Za ozbiljniji oporavak potrebne su reforme, digitalizacija, primjena umjetne inteligencije, fleksibilnije tržište rada i smanjenje troškova poslovanja.

Trump pritišće, proizvodnja odlazi u Ameriku: Njemački radnici strepe

Dodatni pritisak na njemačku industriju dolazi iz Sjedinjenih Američkih Država.

Matić je upozorio na posljedice carinske politike američkog predsjednika Donalda Trumpa i nastojanja da se proizvodnja evropskih kompanija preseli na američko tržište.

Kao primjer naveo je Audi, odnosno najavu izgradnje nove fabrike u SAD-u, vrijedne četiri milijarde eura, koju je, prema njegovim riječima, čelnik kompanije predstavio na Trumpovom predizbornom skupu.

"U isto vrijeme njegovi zaposlenici u njemačkim tvornicama se pitaju koliko dugo će imati posao", poručio je Matić.

Naučnici imaju neočekivan savjet: Ponekad je najbolje ne raditi baš ništa

Nakon razgovora o ekonomskim problemima, otkazima i penzijama, Matić se osvrnuo i na naučna istraživanja o važnosti odmora i dosade.

Objasnio je da su ljudi svakodnevno izloženi ogromnoj količini informacija, posebno zbog pametnih telefona i neprekidne digitalne komunikacije.

Zbog toga naučnici, kako je prenio, upozoravaju da povremeni periodi bez aktivnosti mogu biti korisni za mentalno zdravlje.

"Dosada, kažu, čak i nije tako loša za mozak, generalno za naše zdravlje, i podsjećaju da čak i u tim fazama kada se ništa ne radi, da se ipak nešto radi, da naš mozak čak i u tim fazama nešto radi", rekao je.

Takve periode uporedio je s mobilnim telefonom kojem je ekran isključen, ali koji i dalje obrađuje podatke i izvršava procese u pozadini.

Slično tome, mozak tokom odmora obrađuje iskustva, osjećaje i uspomene.

Posebno je istakao značaj takvog odmora za djecu jer vrijeme bez ekrana može potaknuti njihovu kreativnost i maštu.

Razgovor je završio u šaljivom tonu, poručivši da će najnovija naučna saznanja iskoristiti kao argument ako mu kolege zatraže da tokom vikenda dodatno radi.

"Ja ću ih podsjetiti, naravno, na ova najnovija naučna istraživanja i reći da bi bilo možda dobro da tokom popodnevnih sati jednostavno ništa ne radimo", zaključio je Matić.

Više tema kao što je ova?

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama