Protekla godina bila je najtoplija zabilježena godina, potvrdili su najnoviji podaci, a naučnici upozoravaju da bi 2024. mogla biti još gora.

Služba Europske unije za klimatske promjene Copernicus danas je potvrdila da je 2023. bila najtoplija godina od 1850., što je potvrdilo predviđanja od prije nego što je godina završila uzimajući u obzir iznimno visoke zabilježene temperature.

Globalna prosječna površinska temperatura zraka 2023. godine iznosila je 14,98C – nadmašivši prethodni rekord iz 2016. za “veliku razliku” od 0,17 celzijusa.

Copernicus je otkrio da je 2023. bila u prosjeku 1,48C toplija od razine od prije industrijskih vremena, kada su ljudi počeli sagorijevati fosilna goriva u velikim razmjerima.

Carlo Buontempo, direktor Copernicusa, nazvao je to “dramatičnim svjedočanstvom o tome koliko smo sada daleko od klime u kojoj se razvila naša civilizacija”.

No, naučnici Met Officea vjeruju da bi ovaj rekord mogao biti ponovo oboren vrlo brzo, a njihove prognoze sugeriraju da bi 2024. mogla biti još toplija, donoseći više ekstremnih vremenskih uvjeta kao prošle godine.

Copernicus je saopštio da će “vjerovatno” 12-mjesečno razdoblje koje završava u januaru ili februaru ove godine premašiti 1,5C iznad predindustrijskih razina.

Prošlogodišnji oboreni rekord znak je da se svijet sve više približava zagrijavanju od 1,5C – razini kojoj su zemlje pristale težiti u skladu sa Pariškim sporazumom, što je tačka nakon koje postaje sve teže prilagoditi se klimatskim utjecajima.

U ranijim izvještajima rastuće temperature zraka već su se označavale kao uzrok za pogoršanje šumskih požara u istočnoj Kanadi, sušu na Rogu Afrike te intenzivnu kišu i toplinske valove u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Zašto je 2023. bila tako vruća?

Profesor Richard Betts iz Ureda za meteorologiju rekao je da ljudi ubrzano zagrijavaju planet “stvaranjem stakleničkih plinova u atmosferi uslijed izgaranja fosilnih goriva i krčenja šuma”.

Prošle godine također je došlo do prijelaza na vremenski obrazac zagrijavanja koji se naziva El Nino, kada se toplina iz oceana, posebno središnjeg istočnog ekvatorijalnog Pacifika, oslobađa u atmosferu.

Njegov kolega dr. Nick Dunstone rekao je kako se očekuje da će snažni El Nino u Pacifiku utjecati na globalnu temperaturu do 2024.

“Iz tog razloga predviđamo da će 2024. biti još jedna rekordna godina, s mogućnošću da privremeno premaši 1,5C granicu po prvi put”, naglasio je.

Prošla je godina bila rekordno topla i u oceanima i polarnim područjima.

Copernicus je saopštio da je antarktički morski led dosegao rekordno niske razine za to doba godine u osam od 12 mjeseci, dok su globalne prosječne temperature površine mora dosegle rekordne razine za to doba godine od aprila do kraja godine.

‘Dobra vijest’, rješenja i upozorenje

Ipak, stručnjaci za klimatske promjene smatraju da bi brzo djelovanje pomoglo u suzbijanju daljnjeg zagrijavanja.

Dr. Friederike Otto, viša predavačica klimatskih nauka na Imperial College London, rekla je kako je “svaka desetinka stepena važna”.

“Čak i ako završimo na 1,6C umjesto 1,5C, to će biti puno bolje nego da odustanemo i ne pokušamo, i završimo blizu 3C, do čega bi nas trenutna politika dovela”, kazala je.

Profesor John Marsham, stručnjak za atmosferske nauke na Univerzitetu Leeds, rekao je:

“Moramo očajnički brzo smanjiti upotrebu fosilnih goriva i postići neto nulu kako bismo očuvali klimu prihvatljivu za život o kojoj svi ovisimo. Dobra vijest nije samo da javnost podupire veću akciju u vezi s klimom, već da je to često dobit za sve, npr. obnovljivi izvori energije u UK-u su jeftini i poboljšavaju energetsku sigurnost”.

Ed Hawkins, profesor klimatskih nauka na Univerzitetu Reading, rekao je da su “razorni ekstremni vremenski događaji 2023. upozorenje da će se takvi događaji nastaviti pogoršavati sve dok ne prijeđemo s fosilnih goriva i dosegnemo neto nulte emisije“.

“To je upozorenje da ćemo i dalje generacijama trpjeti posljedice našeg nedjelovanja. Upozorenje da ćemo zažaliti što nismo djelovali brže kada tehnologije za smanjenje emisija budu tako lako dostupne”, dodao je.