Od Jerusalema do Beograda i Washingtona: Borger za N1 o izborima koji mijenjaju političku sliku

Borger ocjenjuje da je jedan od najvažnijih rezultata izbora u Izraelu rekordna mobilizacija arapskih Izraelaca, odnosno Palestinaca s izraelskim državljanstvom. Prema njegovim riječima, oni su se ovim izborima pojavili kao ozbiljna politička snaga, ali njihov potencijal da odlučuju o budućoj vlasti i dalje ograničava činjenica da ni Netanyahuov blok ni veći dio jevrejske opozicije zasad ne pokazuju spremnost na političko partnerstvo s njima.

„Problem je u tome što možete biti jezičak na vagi samo ako je jedna ili druga strana spremna sarađivati s vama“, rekao je Borger.

Ocijenio je da bi u drugačijim okolnostima politički ishod bio mnogo jasniji i da bi Netanyahuova vlada praktično bila završena. Međutim, zbog odbijanja većih jevrejskih političkih blokova da uđu u ozbiljnije partnerstvo s arapskim strankama, Izrael se nalazi u političkoj pat-poziciji.

Borger je ukazao i na još jednu specifičnost kampanje – rat u Gazi i sukob s Iranom nisu bili dominantna pitanja tokom izbora. Razlog za to, prema njegovoj procjeni, jeste činjenica da je i najveći dio jevrejske opozicije podržavao izraelsku politiku prema tim sukobima.

„Bilo je upečatljivo koliko se malo spominjala Gaza“, kazao je Borger.

Smatra i da eventualna promjena vlasti ne bi nužno značila dramatičan zaokret izraelske politike prema Iranu, Gazi i Zapadnoj obali. Opoziciona vlada, smatra, mogla bi imati nešto umjereniji odnos prema Gazi i biti spremnija na saradnju s američkim planom, uključujući veći dotok humanitarne pomoći i određeni politički proces. Ipak, kada je riječ o ključnim sigurnosnim pitanjima, Borger smatra da razlike između dva velika jevrejska politička bloka ostaju relativno male.

Studenti su zaobišli kontrolu državnih medija

Govoreći o Srbiji, iz koje je izvještavao neposredno prije parlamentarnih izbora, Borger kaže da ga je iznenadila razlika u rezultatu i uvjerljivost pobjede nad političkim blokom Aleksandra Vučića.

Prema njegovoj procjeni, predizborne ankete nisu uspjele registrirati dubinu promjene koja se događala među biračima, posebno u ruralnim područjima koja su godinama predstavljala jednu od ključnih baza Vučićeve političke moći. Borger posebno izdvaja način na koji su studenti vodili kampanju – masovnim direktnim kontaktom s građanima i obilaskom birača od vrata do vrata.

„U zemlji u kojoj su mediji pod snažnom kontrolom, važan faktor bila je mogućnost da se zaobiđe stisak državnih medija i razgovara direktno s biračima“, rekao je Borger.

Prema njegovoj ocjeni, upravo je taj direktni kontakt napravio veliku razliku, posebno jer su studenti imali veliki broj ljudi spremnih da učestvuju u takvoj kampanji.

Ipak, izborna pobjeda tek otvara mnogo teže pitanje – može li se pokret koji je nastao iz studentskih protesta pretvoriti u funkcionalnu vlast. Borger smatra da bi prvi zadatak nove vlasti bio uklanjanje političke kontrole koju je SNS tokom prethodnih 14 godina izgradio nad institucijama, dok bi tek nakon toga došle velike strateške rasprave o Bosni i Hercegovini, Kosovu, Evropskoj uniji i Rusiji.

„Veliki test je mogu li tu ogromnu želju za promjenom pretvoriti u funkcionalnu alternativnu vlast“, upozorio je.

Na pitanje može li se situacija u Srbiji porediti s političkim usponom Petera Magyara i stranke Tisza u Mađarskoj, Borger kaže da postoje sličnosti, ali i jedna fundamentalna razlika. I u Srbiji i u Mađarskoj promjene, prema njegovoj ocjeni, pokreće umor od autoritarne vlasti. Međutim, srpski studentski pokret opisuje kao mnogo radikalniji eksperiment direktne demokratije, jer su ključne odluke donošene kroz studentske plenume.

„To je zaista direktna demokratija“, rekao je Borger, dodajući da će tek ulazak studentskih predstavnika u parlament pokazati koliko dugo takav model može opstati.

Demokratska pobjeda ne znači da će moći obuzdati Trumpa

Govoreći o predstojećim međuizborima u Sjedinjenim Američkim Državama, Borger ocjenjuje da je borba za Senat potpuno otvorena, dok bi eventualno osvajanje jednog ili oba doma Kongresa demokratama dalo značajna, ali ne i neograničena sredstva za kontrolu Trumpove administracije.

Kongres, podsjeća, teoretski ima jednu od najvažnijih poluga moći – kontrolu nad novcem i finansiranjem federalnih institucija. Problem je, smatra Borger, u tome što ostaje otvoreno pitanje koliko bi Trumpova administracija prihvatila ograničenja koja bi joj nametnuo Kongres.

Zbog toga ni veoma dobar rezultat demokrata ne mora automatski značiti da će uspjeti obuzdati administraciju za koju Borger kaže da je pokazala izražene autoritarne tendencije.

Posebno značajna mogla bi postati istražna ovlaštenja Zastupničkog doma. U razgovoru za N1 otvoreno je i pitanje mogućih istraga o vezama ljudi iz Trumpovog političkog kruga s Republikom Srpskom i Miloradom Dodikom, uključujući lobističke aktivnosti o kojima su izvještavali Guardian i drugi mediji.

Borger smatra da bi demokratsko preuzimanje Zastupničkog doma otvorilo prostor za takve istrage.

„Apsolutno. Mislim da će to biti jedna moć koju će zaista imati“, kazao je.

Demokrati bi preko predsjednika kongresnih odbora mogli otvarati istrage, tražiti dokumentaciju i izdavati sudske pozive članovima administracije. Ali upravo tu Borger vidi mogućnost mnogo ozbiljnijeg političkog sukoba.

Trumpova administracija, kaže, može odbiti saradnju, ne odazvati se pozivima Kongresa ili odbiti svjedočenje svojih zvaničnika.

„Može se očekivati, ako Demokrati preuzmu jedan ili oba doma Kongresa, niz ustavnih kriza“, upozorio je Borger.

Istovremeno, izbori bi mogli promijeniti i samu Demokratsku stranku. Borger smatra da jačanje progresivnog krila i nove generacije birača može imati direktne posljedice na predsjedničku utrku 2028. godine.

Demokrati su tradicionalno, podsjeća, tražili centrističkog kandidata koji može osvojiti birače na američkom Srednjem zapadu i Jugu. Međutim, politička dinamika se mijenja, a progresivni kandidati sve više računaju na mobilizaciju snažne i motivirane stranačke baze.

Zbog toga Borger smatra da više nije teško zamisliti demokratskog predsjedničkog kandidata koji bi, umjesto tradicionalnog pomjeranja prema centru, pokušao pobijediti snažnom mobilizacijom vlastitih birača.