Poražavajuće statistike europskih zatvora: Raste broj samoubistava, pretrpani zatvori, najviše prijestupnika s drogom

Svijet 06. jun 202416:22 0 komentara
Pixabay

Prema izvještaju kojeg je Vijeće Europe objavilo u četvrtak, Latvija je europska zemlja s najvišom stopom samoubistava među zatvorenicima, čak 21,7 na 10 hiljada zatvorenika u prosjeku, a slijedi je Švicarska sa prosjekom od 20,2. U cijeloj Europi stopa samoubistava među zatvorenicima iznosi 5,3.

Izvještaj, koji godišnje sastavlja Univerzitet u Lausanni u ime Vijeća Europe, prikuplja podatke o zatvorenicima u Europi i temelji se na izvještajima zatvorskih uprava u 45 europskih zemalja.

Jedino bosanskohercegovačke vlasti nisu iznijele statističke podatke od svih europskih zemalja.

Prema podacima Vijeća Europe, krajem januara 2023. u Europi je iza rešetaka bilo 1.036.680 osoba – što iznosi 124 osobe na 100 hiljada stanovnika. Ta je brojka najveća u Turskoj (408), a slijede Gruzija (256) i Azerbajdžan (244). Švicarska je imala 73 zatvorenika na 100 hiljada stanovnika.

Relativno visok udio stranih državljana

Najmanje jedan od četiri zatvorenika u Europi imao je strano državljanstvo, prema podacima Vijeća Europe. Istaknuto je da ta brojka uveliko varira od zemlje do zemlje i da je niža u zemljama srednje i istočne Europe nego u ostatku Europe, u skladu s protokom europskog stanovništva iz srednje, jugoistočne i istočne Europe u zapadnu, južnu i Sjeverna Europa.

Prema ovom izvještaju, 71% zatvorenika u Švicarskoj imalo je strano državljanstvo, što je čini drugom najvećom među zemljama s više od 500 hiljada stanovnika. Jedino je u ustanovama u Luksemburgu ta brojka bila viša, 78%.

Prenatrpanost zatvora i dalje ostaje akutan i trajan problem u značajnom broju europskih zatvorskih uprava. U zemljama s preko 500 hiljada stanovnika, dvanaest zatvorskih uprava prijavilo je da ima više zatvorenika nego raspoloživih mjesta u januaru 2023.

Šesnaest zatvorskih uprava zabilježilo je značajan porast stope zatvorske populacije od januara 2022. do januara 2023.: Republika Moldavija (+52%), Sjeverna Makedonija (+26%), Cipar (+25%), Turska (+15%), Azerbajdžan (+13%), Irska (+12%), Crna Gora (+11%), Armenija (+11%), Hrvatska (+10%), Mađarska (+8,7%), Sjeverna Irska (UK) (+ 8,3%), Gruzija (+8,2%), Bugarska (+8,1%), Austrija (+6,8%), Italija (+5,7%) i Švedska (+5,1%), u zemljama s preko 500 hiljada stanovnika.

Stope zatvaranja znatno su pale samo na Malti (-22%), Litvi (-8,9%), Estoniji (-8,8%) i Grčkoj (-5,2%), dok su ostale stabilne u 23 zatvorske uprave.

Zemlje s najvećom stopom zatvaranja bile su Turska (408 zatvorenika na 100 hiljada stanovnika), Gruzija (256), Azerbajdžan (244), Republika Moldavija (242), Mađarska (211), Poljska (194), Slovačka (183), Albanija (179), Češka (176), Litva (174) i Latvija (172). Ostale zemlje s visokom stopom zatvaranja bile su Crna Gora (168), Srbija (162), Estonija (151) i Sjeverna Makedonija (142).

Drugu godinu zaredom, ukupna stopa europske zatvorske populacije blago je porasla. To bi još uvijek mogao biti povratni efekat smanjenja zabilježenog tokom godina pandemije Covida-19, zbog pada izvanmrežnih zločina tokom karantina, oslobađanja zatvorenika u nekim zemljama i smanjenja aktivnosti kaznenog pravosuđa. Međutim, ovo povećanje je u oštrom kontrastu s ukupnim snažnim trendom pada stopa zatvaranja od 2013. Ostaje za vidjeti hoće li doći do promjene trenda. Postojanost prenatrpanost ostaje važan izazov za mnoge zatvorske uprave,” rekao je profesor Marcelo Aebi, voditelj istraživačkog tima SPACE sa Univerziteta u Lausanni.

Najveći broj zatvorenika povezan s prijestupima s drogom

Nasilna kaznena djela i prijestupi povezani s drogom predstavljaju više od polovice glavnih kaznenih djela za koja europski zatvorenici služe zatvorske kazne. Kaznena djela vezana uz droge najčešće su kazneno djelo (19% osuđene populacije), zatim slijede ubistva i pokušaji ubistava (13%), krađe (12%), seksualni delikti (8,9%), pljačke (7,7%) te napad i zlostavljanje ( 6,7%).

Od 31. januara 2023. prosječna dob zatvorenika u europskim kaznenim ustanovama ostala je 38 godina. Najniža prosječna dob zabilježena je u Bugarskoj (33), Švedskoj (34), Francuskoj (35) i Danskoj (35), a najviša u Srbiji (50), Gruziji (44), Italiji (43), Portugalu ( 41) i Španiji (41).

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad

BONUS VIDEO

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!