Dok se sa strepnjom očekuju zimske borbe u Ukrajini, predsjednik te zemlje Volodimir Zelenski u utorak je prkosno ustvrdio da će njegove trupe ne samo izbaciti ruske snage s njihovih sadašnjih pozicija, već da će i "definitivno osloboditi Krim". Tog istog dana, temperamentni čečenski vođa Ramzan Kadirov zakleo se da će ruske trupe pokoriti čitavu Ukrajinu, kao i da njegovi vojnici neće nikoga zarobiti, rekavši umjesto toga: "sve ćemo ih spaliti".

Ovaj sukob ipak ima velike posljedice za američku nacionalnu sigurnost, budući da raste opasnost od upotrebe nuklearnog oružja, ali i eskalacije konvencionalnog rata.

Zapad je većinom pozornost usmjerio na spektakularne napretke koje je Ukrajina ostvarila od kraja kolovoza u regijama Harkiv na sjeveru i Herson na jugu. Ipak, taj napredak sada je zapeo u relativno statičnim položajima u Harkivu na sjeveru, Donbasu na istoku, i Hersonu na jugu, piše vojni stručnjak Daniel L. Davis za portal 1945.

Rusija je poslala trupe za pojačanja kako bi stabilizirali linije na svakoj od tih lokacija, a ukrajinska vojska zastala je s napadima dok ne obnovi svoju napadačku snagu.

Potezi i Rusije i Ukrajine u velikoj mjeri temelje se na zadržavanju sukoba na istoj razini, ili njegovom širenju. Ipak, borba koja vjerojatno slijedi je ona koja je najvažnija, i za direktno sukobljene strane i za SAD, pogotovo kada govorimo o nuklearnoj eskalaciji.

Nuklearne prijetnje

Previše političkih komentatora u SAD-u i na Zapadu općenito odbacuje rizik od korištenja nuklearnog oružja u ratu Rusije i Ukrajine, a neki stručnjaci taj rizik nazivaju vrlo, vrlo malenim. Nakon što je Putin neizravno zaprijetio upotrebom nuklearnog oružja prošli mjesec, CNN je predsjednika Bidena upitao vjerluje li da će Putin upotrijebiti takvo oružje u Ukrajini.

“Pa,” odgovorio je Biden, “ne vjerujem da hoće.”

Ipak, budući da je vjerojatno da će se konvencionalni sukob proširiti preko zime – i da će i Zapad morati odgovoriti na eskalaciju – rizik upotrebe nuklearnog oružja vrlo je stvaran.

Nakon što je Putin naredio mobilizaciju najmanje 300.000 dodatnih vojnika, Rusija se agresivno priprema za veliki novi prodor u Ukrajinu, koji će vjerojatno započeti u studenom ili prosincu. Putin pojačava snage i opskrbu u šest ruskih regija koje graniče s Ukrajinom, a postoji i rizik da će u ofenzivi Putin željeti doći čak do zapada Urajine da bi prekinuo opskrbu sa Zapada – bez koje Kijev ne može izdržati dugo u ratu protiv Moskve.

Istovremeno, da bi pokazao da Zapad neće pokleknuti ni pred kakvim prijetnjama iz Kremlja, NATO je prošli tjedan započeo vježbu nuklearnog odvraćanja. Vježbe, NATO je tvrdio, “nisu povezane ni sa kakvim trenutnim globalnim događanjima,” već osmišljene da “osiguraju da sustav nuklearnog odvraćanja Saveza ostaje siguran i efikasan.” Rusija je u srijedu odradila vježbe nuklearnog lansiranja.

Ruske nuklearne vježbe

Cilj vježbi u Moskvi, rekao je tamošnji ministar obrane Sergej Šojgu, bila je simulacija “masovnog nuklearnog napada” od strane Rusije kao odgovor na nuklearni napad na ruski teritorij od strane neimenovanog neprijatelja. Ruske vježbe uključivale su lansiranje više balističkih raketa koje mogu nositi nuklearne bojeve glave. Te vježbe održane su usred prepiranja Rusije i Ukrajine od kojih svaka optužuje drugu stranu da planira “false flag” upotrebu prljave bombe u Ukrajini.

Rizik nuklearnog sukoba – bio to rezultat fatalne pogreške, krive kalkulacije ili nezgode – najviši je još od listopada 1962., u vrijeme Kubanske krize. Ništa u vezi konvencionalnog rata između Moskve i Kijeva ne prijeti američkoj nacionalnoj sigurnosti. Trebalo bi biti kristalno jasno, dakle, da se Amerika ne bi trebala miješati u provokativne nuklearne prijetnje ili pokušavati zvučati čvršće od druge strane.

Još od 1945. svijet se nije morao nositi sa situacijom u kojoj neprijatelj, naoružan nuklearnim oružjem, sudjeluje u potpunom ratu koji bi realno mogao izgubiti. Zapad agresivno pokušava pomoći Zelenskom da vojno porazi Rusiju i istjera njenu vojsku s teritorija Ukrajine. Putin sada planira veliku zimsku ofenzivu kojom želi poraziti vojsku Zelenskog.

Toliko se priča o nuklearnom oružju sa svih strana da rastu izgledi da bi neki iracionalni akter mogao zaista detonirati prljavu bombu, a raste i rizik da bi Zapad jednog dana mogao zaista i uspjeti u pomaganju Ukrajine da porazi Putina – što će njega staviti u nestabilnu poziciju gdje je primoran odabrati hoće li pasivno prihvatiti konvencionalni poraz ili potpasti pod zov uvjerenja da bi taktički nuklearni napad mogao donijeti pobjedu. Time ležerno koračamo prema nuklearnoj katastrofi.

Cijena nuklearnog rata za SAD i čitavo čovječanstvo bila bi stravična, a postoji mogućnost da je ne bi ni preživjeli, upozorava Davis.

“Razmislite na trenutak o ovome: trenutno bezumno riskiramo vlastito postojanje kao zemlje zbog rata na krajnjem istoku Europe koji trenutno ne predstavlja nikakvu prijetnju našem blagostanju niti nacionalnoj sigurnosti. Mnogo više je ovdje na kocki od čistih interesa predsjednika Ukrajine. Washington mora odmah promijeniti svoje prioritete i u centar staviti sigurnost naših ljudi. Danas,” zaključuje Davis.

O nuklearnom oružju i prijetnjama u četvrtak je govorio i sam Putin na konferenciji Valdai Discussion Cluba u Moskvi.

“Kada postoji nuklearno oružje, uvijek postoji šansa da ga se upotrijebi. Već sam spomenuo želju Zapada da izvrši pritisak na nas i zemlje koje nas podržavaju. Provokacije i tenzije o tome hoće li Rusija koristiti nuklearno oružje… Nikad nismo rekli ništa proaktivno o tome da ćemo upotrijebiti nuklearno oružje”, kazao je Putin.