Putin pozvao afričke aviokompanije da pokrenu letove za Rusiju

Obraćajući se na plenarnoj sjednici Rusko-afričkog ekonomskog i humanitarnog foruma u Moskvi, Putin je izjavio da je Rusija spremna proširiti saradnju s afričkim zemljama u oblastima trgovine, energetike, farmaceutike i transporta.

"Afričkim partnerima nudimo i sveobuhvatna rješenja za uspostavljanje pouzdanih logističkih ruta koje će direktno utjecati na rast trgovine i investicija. Naravno, pozivamo afričke aviokompanije da počnu letjeti u Rusku Federaciju", rekao je Putin.

Dodao je da Rusija može pružiti podršku u projektovanju, izgradnji i modernizaciji željeznica i puteva, pomorskih linija i transportnih čvorišta, kao i u njihovom opremanju digitalnim sistemima za upravljanje, praćenje i carinsko deklarisanje.

Putin je izjavio da bi trgovinska razmjena između Rusije i Afrike u bliskoj budućnosti mogla premašiti 50 milijardi dolara, ističući da je Rusija uključena u više od 30 potencijalnih energetskih projekata u 16 afričkih zemalja.

"Obim rusko-afričke trgovinske razmjene prošle godine premašio je 27 milijardi dolara. Poređenja radi, 2022. godine iznosio je samo 18 milijardi. To je značajan rast. Naravno, ni to nije dovoljno. Uvjeren sam da smo sposobni da ovu cifru udvostručimo u vrlo bliskoj budućnosti i definitivno premašimo granicu od 50 milijardi", naveo je Putin.

"Rusija također planira lokalizirati proizvodnju lijekova i vakcina u Africi te uspostaviti laboratorije i dijagnostičke centre", rekao je ruski predsjednik.

Putin je rastući utjecaj afričkih zemalja na međunarodnoj sceni opisao kao dio šireg pomaka ka pravednijem multipolarnom svijetu, u kojem se glas većine sve više čuje.

Istakao je da su Rusija i afričke zemlje zajednički doprinijele postavljanju temelja pravednijeg međunarodnog poretka.

Ruski predsjednik podsjetio je i na historijsku podršku Moskve afričkim oslobodilačkim pokretima, ekonomskom razvoju i izgradnji nacionalnih oružanih snaga.

Putin je kritikovao zapadne napore da afričke zemlje gurnu u dužničku zamku, opisujući carinske ratove i sankcije kao instrumente neokolonijalizma.

Također je pozvao na promjene u načinu funkcionisanja Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke, ističući da njihov rad treba biti usmjeren na potrebe ekonomija u razvoju.