Ako je Sjeverna Koreja tražila još jedan izgovor za nastavak svog programa nuklearnog oružja, upravo ga je našla u ruskoj invaziji na Ukrajinu.

Upravo je Ukrajina jedna od rijetkih zemalja koje su dobrovoljno odustale od nuklearnog arsenala, a sada je na udaru iste te zemlje kojoj je predala svoje bojeve glave. To se u Pjongjangu neće zaboraviti, analizira CNN.

Zapravo, smatraju analitičari, postupci Moskve dali su ovoj azijskoj naciji savršenu kombinaciju uvjeta da pojača svoj nuklearni program.

Ne samo da će Sjeverna Koreja iskoristiti situaciju u Ukrajini da bi osnažila svoj narativ kako je nuklearna bomba jamstvo njezina opstanka već bi lider Kim Jong-Un mogao spoznati da može izvući najbolje moguće uvjete dok su sve oči usmjerene na rat u Europi.

Podijeljena oko Ukrajine, međunarodna zajednica vjerojatno će imati malo apetita za sankcije izoliranoj zemlji. Čak i jedinstvena osuda nedavnog sjevernokorejskog testa interkontinentalnog balističkog projektila ostala je nedostižna. Štoviše, bojkot ruske nafte i plina mogao bi čak otvoriti vrata za povoljnije energetske sporazume između Pjongjanga i Moskve – ideoloških saveznika čije prijateljstvo potječe iz korejskog rata 50-ih godina 20. stoljeća.

Je li ovo početak dosad nezamislivog lanca događaja?

U najgorem slučaju, stručnjaci se čak pitaju je li ovo početak dosad nezamislivog lanca događaja koji bi mogao završiti obnovom međukorejskog sukoba, možda čak i napadom Sjevera na Jug, iako većina to smatra malo vjerojatnim.

Kako kaže profesor Andrej Lankov sa Sveučilišta Kookmin, lekcija koju je Sjeverna Koreja naučila iz ruskog rata u Ukrajini je jednostavna: “Nikad, ali baš nikad ne predajte svoje nuklearno oružje.”

Invazija Moskve na susjeda pojačala je ideju koja se desetljećima vrti u Pjongjangu, ističe Lankov. Dok je Ukrajina bila dio SSSR-a, imala je tisuće nuklearnih bojevih glava. Dobrovoljno ih je predala Rusiji nakon raspada Sovjetskog Saveza kao dio sporazuma iz 1994. sa Sjedinjenim Američkim Državama, Ujedinjenim Kraljevstvom i Rusijom, koji je trebao jamčiti sigurnost Ukrajine. Ovaj dogovor poznat je kao Budimpeštanski memorandum.

Ukrajina se sada našla pod brutalnim napadom iste te zemlje koja je potpisala sporazum kako bi zaštitila njezin suverenitet, one koja se sada više puta poziva na svoj nuklearni arsenal kako bi odvratila Zapad od intervencije.

Bi li Moskva izvršila invaziju da je Ukrajina zadržala svoje bojeve glave?

Bi li Moskva izvršila invaziju da je Ukrajina zadržala svoje bojeve glave? Većina stručnjaka, a najvjerojatnije i Pjongjang, misli da se to ne bi dogodilo. “Sada Sjevernokorejci imaju još jednu potvrdu ove lekcije, nakon Iraka i Libije”, rekao je Lankov za CNN.

Pjongjang redovito koristi iskustva Sadama Husseina i Moammara Gaddafija, bivših lidera Iraka i Libije, da bi opravdao svoj nuklearni program, kako pred vlastitim narodom, tako i pred svijetom. Obojica moćnika izgubila su vlast, a na kraju i vlastite živote, nakon što su zaustavili vlastite nuklearne ambicije.

Ruska invazija osnažit će ovaj narativ, ali na način koji bi mogao imati i vrlo negativan utjecaj na um sjevernokorejskog vođe, smatra Lee Sang-Hyun, predsjednik i viši znanstveni suradnik Instituta Sejong. On kaže da će Kim vjerojatno reagirati tako što će postati još više opsjednut svojim nuklearnim oružjem i raketnim sposobnostima.

Sjeverna Koreja pokazivala je znakove jačanja svojih nuklearnih ambicija čak i prije ruske invazije na Ukrajinu. U subotu je Sjeverna Koreja izvela svoje 14. lansiranje projektila tijekom ove godine. Tijekom 2020. bilo ih je samo četiri, a 2021. osam. Vjeruje se da je jedna od raketa testiranih ove godine interkontinentalna balistička raketa (ICBM), za koju se pretpostavlja da može pogoditi kopno SAD-a. To je bio prvi ICBM test od 2017. i smatrao se najavom testova koji dolaze.

Kim je na vojnoj paradi 25. travnja jasno pokazao svoju namjeru da nastavi punom brzinom sa svojim nuklearnim programom. A komercijalne satelitske snimke sugeriraju da Pjongjang pokušava ponovno pristupiti svom podzemnom poligonu za testiranje Punggye-ri.

Američki dužnosnici rekli su za CNN da bi Sjeverna Koreja mogla biti spremna za nastavak nuklearnih testiranja kasnije tijekom svibnja.

U tom su kontekstu ruska invazija i međunarodne sankcije koje su uslijedile stvorile “savršenu mješavinu” uvjeta u kojima Pjongjang može djelovati, kažu analitičari.

“Postoje neke zanimljive, možda nenamjerne posljedice odgovora Zapada protiv Rusije, a to je da je Rusija potpuno izolirana od globalnog gospodarstva i stavljena pod golem pritisak. Zato Rusija ima vrlo malo razloga provoditi sankcije protiv Sjeverne Koreja”, rekao je Ankit Panda, viši stručni suradnik u Programu nuklearne politike u Carnegie Zakladi za međunarodni mir.

“Kina neće biti sretna zbog nuklearnih pokusa, ali će to progutati”

Jasna podjela između stalnih članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda – Rusije i Kine s jedne strane, Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a i Francuske s druge – znači da je nemoguća bilo kakva jedinstvena odluka o kažnjavanju Sjeverne Koreje.

“Sasvim je jasno da će Kina i Rusija blokirati dodatne sankcije. Iskreno, nije sasvim jasno što se uopće više može sankcionirati”, rekao je Lankov.

Čak ni sedmi nuklearni test možda neće izazvati uobičajeni negativan odgovor Pekinga. “Kina neće biti sretna zbog nuklearnih pokusa, ali će to progutati”, smatra Lankov.

Ako ništa drugo, Sjeverna Koreja bi čak mogla imati financijsku korist od međunarodnog bojkota ruske nafte i plina. Zemlja bez novca bila bi više nego sretna iskoristiti zastoj, potencijalno i s određenim popustom, te se dogovoriti s Rusijom koja više nije ograničena sankcijama koje SAD provodi protiv Sjeverne Koreje.

“Mislim da će Rusija pružiti veću ekonomsku i energetsku potporu Sjevernoj Koreji. To svakako uključuje naftu i plin, ali možda i hranu i gnojivo, sve ono što Sjeverna Koreja želi”, rekao je za CNN Ramon Pacheco Pardo s Instituta za europske studije na Sveučilištu Vrije u Bruxellesu.

To što bi Pjongjang stao uz Moskvu u novom svjetskom poretku nije iznenađenje. Odnose između dviju zemalja kreirao je Korejski rat 1950. – 1953., a desetljećima su dijelili komunističku ideologiju.

Bivši Sovjetski Savez bio je veliki dobročinitelj Sjeverne Koreje, financijski podupirući Kimov režim. Iako je taj zadatak u međuvremenu prebačen na Kinu, povratak Rusije pod vlast predsjednika Vladimira Putina dao je novi poticaj odnosima dviju susjednih zemalja.

“Pjongjang je bio na neki način zgrožen demokratskom i liberalnom ili poludemokratskom i poluliberalnom Rusijom koja je nekad postojala. Sjevernokorejci su pozdravili Vladimira Putina kao vođu koji vodi zemlju u pravom smjeru”, rekao je Lankov.

Kimov kratkotrajni ples s SAD-om – tri sastanka s bivšim predsjednikom Donaldom Trumpom koja su u konačnici dala malo rezultata – samo ga je podsjetio na njegovu prirodniju i unosniju odanost Kini i Rusiji.

Retorika Sjeverne Koreje prema Južnoj Koreji se promijenila

Pjongjang je sa svoje strane jasno dao do znanja tko snosi krivnju za rat u Ukrajini. “Osnovni uzrok ukrajinske krize leži u potpunosti u hegemonističkoj politici SAD-a i Zapada koji se upuštaju u bezobrazluk i samovolju prema drugim zemljama”, priopćilo je ministarstvo vanjskih poslova.

Od početka ruske invazije retorika Sjeverne Koreje prema Južnoj Koreji se promijenila. U travnju je  Kimova sestra Kim Yo Jong upozorila kako će se južnokorejska vojska “suočiti s jadnom sudbinom koja je na rubu potpunog uništenja i propasti” u slučaju obračuna sa Sjevernom Korejom.

Prijeteća retorika Pjongjanga nije ništa novo – jedan je američki dužnosnik opisao kako se sjevernokorejsko vrijeđanje smatra svojevrsnom “oznakom časti” koja se nosi s ponosom.

Novo je to što se nakon početka invazije stručnjaci poput Lankova pitaju hoće li Sjeverna Koreja ponovno razmotriti invaziju na jug, više od sedam desetljeća nakon što je takva invazija 1950. potaknula Korejski rat.

To pitanje godinama se nije uzimalo u obzir. Većina stručnjaka i dalje vidi promjene kao zanemarive, ali činjenica da se čak i o tome raspravlja vrijedna je pažnje.

“Sjevernokorejci vjerojatno ponovno sanjaju o nečemu što su nekad shvaćali ozbiljno, ali su to posljednjih desetljeća gotovo zaboravili. To je osvajanje Juga”, rekao je Lankov.

Zasad se ideja čini fantastičnom, ali budućnost možda donosi promjene.

“Možda, samo možda, američki predsjednik 2045. ili 2055. neće riskirati San Francisco kako bi spasio Seoul. Do tada bi Sjevernokorejci mogli koristiti ICBM, možda i nuklearne naoružane podmornice da prestraše Amerikance i ucjene ih da ne ulaze u sukob”, rekao je Lankov za CNN.