Šta kaže međunarodno pravo o jučerašnjem napadu na bolnicu u Gazi?

Svijet 18. okt 202317:43 1 komentar
REUTERS/Mohammed Al-Masri

Bombardiranje bolnice Al-Ahli u Gazi natjeralo je zemlje i organizacije širom svijeta da nedavne poteze Izraela označe kao "ratni zločin", "masakr" i "kršenje međunarodnog humanitarnog prava".

U napadu u utorak poginulo je oko 500 ljudi na mjestu gdje su se sklonili civili, preopterećeno medicinsko osoblje liječilo je pacijente, a bolesni i povrijeđeni su se okupili u nadi da mogu spasiti što više ljudi.

Izrael je okrivio “Palestinski islamski džihad”, što mnogi smatraju dijelom obrasca u kojem zvaničnici lažno pripisuju odgovornost za napade drugim stranama, često samim Palestincima.

Međutim, kako navodi Al Jazeera, prijetnje izraelskih zvaničnika ukazuju na nepoštivanje civila i međunarodnog humanitarnog prava. Portparol izraelske vojske Daniel Hagari priznao je da su stotine tona bombi bačene na Gazu s naglaskom “na štetu, a ne na preciznost“.

Koji zakon definiše šta se smatra ratnim zločinom?

Prema Ujedinjenim nacijama, nijedan dokument u međunarodnom pravu ne kodificira sve ratne zločine. Liste onoga što se može smatrati ratnim zločinom mogu se naći u različitim granama međunarodnog prava: humanitarnom, krivičnom i običajnom pravu.

Ova grana prava štiti žrtve rata i ne poznaje principe reciprociteta, što znači da strane u sukobu ne mogu koristiti prekršaje neprijatelja kao izgovor da ne primjenjuju humanitarne norme.

U utorak je izraelski ministar nacionalne sigurnosti Itamar Ben-Gvir zaprijetio da će baciti eksploziv na Gazu ako Hamas ne oslobodi zarobljenike.

Međunarodno humanitarno pravo, međutim, priznaje “principe proporcionalnosti”, po kojima napad predstavlja kršenje međunarodnog prava ako je šteta po život civila veća od bilo koje vojne prednosti koja se dobije.

U napadu u utorak je ubijeno na stotine ljudi, iako su ljekari izvijestili da je teško dati tačnu procjenu zbog razbacanih dijelova tijela i da je broj ubijenih vjerovatno mnogo veći.

Međunarodne nevladine organizacije i predstavnici država bombardovanje nazivaju “masakrom” zbog razaranja i gubitka života koje je izazvalo.

Četvrta Ženevska konvencija

Međunarodno humanitarno pravo, posebno u vrijeme rata, diktiraju prvenstveno Ženevske konvencije koje je Izrael ratificirao.

Njegove četiri centralne konvencije formirane su nizom ugovora koji su sklopljeni između 1864. i 1949. godine, a prva se tiče zaštite za bolesne i ranjene u oružanim snagama.

Četvrta Ženevska konvencija iz 1949. godine bila je prva koja je pozvala na sveobuhvatnu zaštitu ljudi koji ne učestvuju ni u kakvim neprijateljstvima, bilo da se radi o djeci, pacijentima ili zdravim odraslim muškarcima.

Određeni broj njegovih članova direktno govori o važnosti medicinske podrške: član 14 kaže da se bolničke i sigurnosne zone zapravo moraju uspostaviti za grupe kao što su povrijeđeni, bolesni i trudne žene; Član 18 navodi da civilne bolnice i njihovo osoblje moraju biti zaštićeni.

U razgovoru za Al Jazeeru, Basel Sourani, međunarodni službenik za zagovaranje iz Palestinskog centra za ljudska prava (PCHR), rekao je da su izraelski napadi već pogodili desetine palestinskih bolnica, ambulantnih vozila i zdravstvenih radnika.

Ciljanje zaštićenih mjesta nije nešto novo; svi dokazi i naši razgovori sa svjedocima ukazuju na to da se radi o takvom izraelskom napadu”, rekao je on.

Dodatni protokol jedan

Godine 1977. usvojen je prvi od tri dodatna protokola prema Ženevskim konvencijama.

Član 12. jasno kaže: “Sanitetske jedinice moraju biti poštovane i zaštićene u svakom trenutku i neće biti predmet napada”.

Istraga kršenja ovog protokola zahtijevala bi aktiviranje međunarodne komisije za utvrđivanje činjenica, što je pravna prepreka za ovaj incident jer Izrael nije ratifikovao Dodatni protokol jedan, kaže Srinivas Burra, vanredni profesor međunarodnog humanitarnog prava na Univerzitetu Južne Azije u Delhi.

Haške konvencije

Dok su Ženevske konvencije namijenjene za žrtve rata, Haške konvencije se bave vođenjem ratovanja i dozvoljavaju reciprocitet prema neprijateljskoj strani.

Međutim, također pozivaju na oprez kada je u pitanju medicinska njega.

Član 27 pravilnika kaže: “U opsadama i bombardovanju moraju se preduzeti svi neophodni koraci da se, koliko je to moguće, poštede zgrade posvećene… bolnicama i mjesta gdje se prikupljaju bolesnici i ranjeni”.

Ovo se zasniva na uslovu da se takvi objekti ne smiju koristiti u vojne svrhe i moraju imati vidljive znakove koji ukazuju na prisustvo objekta, iako se ne pojašnjava kakvi bi to znakovi trebali biti.

Iako Izrael nije ratifikovao haške propise, oni su obavezujući čak i za države koje nisu ratificirale kao dio međunarodnog običajnog prava.

Rimski statut

Rimski statut je ugovor kojim je uspostavljen Međunarodni krivični sud (MKS), tijelo odgovorno za istragu i krivično gonjenje kršenja Ženevske konvencije kao što su napadi na bolnice i historijske spomenike.

Osnovana 1882. godine, bolnica al-Ahli Arab je također jedna od najstarijih bolnica u Gazi i blizu crkve, za koju je Sourani rekao da je postala i mjesto skloništa za raseljene tokom ofanzive koja je u toku.

Iako Izrael ne priznaje MKS, Palestina ga priznaje, a napad koji se dogodio na palestinskoj teritoriji znači da MKS ima jurisdikciju da istražuje i krivično goni počinioce incidenta, navodi Al Jazeera.

Sourani je rekao da PCHR pokušava natjerati MKS da ubrza tekuću istragu o navodnim izraelskim ratnim zločinima i da su razočarani nedostatkom napretka i odgovora, posebno u poređenju sa načinom na koji je riješen slučaj ruskih prekršaja u Ukrajini.

Pozivali smo međunarodnu zajednicu da počinioce pozove na odgovornost, ali njihova šutnja nas je dovela do ove situacije“, rekao je Sourani.

Burra je za Al Jazeeru rekao da jasna izjava tužioca MKS-a Karima Khana o bombaškom napadu na bolnicu neće osloboditi sud od pokretanja službenog incidenta u događaju, te da će služiti više političkoj, a ne pravnoj svrsi.

On je rekao da iako MKS možda igra igru “čekaj i gledaj”, trenutno odsustvo najave istrage je “iznenađujuće” i različito od slučajeva koji su se dogodili u prošlosti.

Šutnja u trenutnoj situaciji s pravom stvara određenu dozu sumnje u tužilaštvo”, rekao je on.

Detalje pratite na našem BLOGU.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare