Švicarke koje su dobile historijsku presudu o klimatskim promjenama na Europskom sudu za ljudska prava kažu da se osjećaju šokirano i izdano odlukom svog parlamenta da ne ispoštuje presudu.

Klimatske aktivistice su prethodno iznijele svoj slučaj sudu u Strasbourgu u Francuskoj, tvrdeći da neadekvatan odgovor švicarske vlade na klimatske promjene – a posebno ekstremne vrućine povezane s globalnim zagrijavanjem – šteti njihovom pravu na zdravlje i život.

Sud se u aprilu složio i naredio Švicarskoj, koja do sada nije uspjela ispuniti ciljeve smanjenja emisija stakleničkih plinova, da učini više.

Odluke suda su obvezujuće za države članice, a ova odluka je bez presedana.

Klimatski aktivisti nadali su se da će to poslati signal drugim vladama da se zakon o ljudskim pravima može koristiti za odbranu građana koji vjeruju da im je zdravlje ugroženo pogoršanjem okolišnih čimbenika.

Međutim, švicarski je parlament u srijedu glasao za odbacivanje presude Europskog suda za ljudska prava, sugerirajući da je ne “ignorira”, kako su tvrdili neki kritičari, već da Švicarska ne mora reagirati jer već ima učinkovitu strategiju klimatskih promjena.

Rasprava u parlamentu na trenutke je bila emotivna, s desničarskim političarima koji su kritizirali ono što su vidjeli kao prekoračenje “stranih sudaca”, a članovi Zelene stranke opisali su ton rasprave kao “sramotan” i “populistički”.

Švicarska trenutno nije na putu da postigne svoje ciljeve Pariškog klimatskog sporazuma – koji nastoji ograničiti globalno zagrijavanje na 1,5C iznad predindustrijskih razina – a ankete pokazuju da su mnogi Švicarci zabrinuti zbog toga.

Alpska klima posebno je osjetljiva na globalno zatopljenje, a studije pokazuju da bi njihovi ledenjaci, koji su ključni za opskrbu vodom u Europi, mogli nestati do kraja stoljeća ako temperature nastave rasti.

No, Švicarci su također vrlo ponosni na svoj sistem direktne demokracije.

Prošlog vikenda glasači su podržali vladine prijedloge za proizvodnju više električne energije iz obnovljivih izvora energije. Uprkos tvrdnjama grupa za zaštitu okoliša da mjere još uvijek nisu dovoljne za postizanje klimatskih ciljeva, ankete pokazuju da većina birača odbija sudjelovanje Europskog suda za ljudska prava i smatraju da Švicarska već čini dovoljno za zaštitu okoliša.

Ostale zemlje – posebno Ujedinjeno Kraljevstvo – pomno će promatrati švicarsko odbijanje suda za ljudska prava. Plan vlade Ujedinjenog Kraljevstva da deportira tražitelje azila u Ruandu doveo je do odbijanja suda u Strasbourgu, a neki britanski birači sada kažu da bi Ujedinjeno Kraljevstvo trebalo napustiti tijelo.

U Švicarskoj takav potez sasvim sigurno nije u planu – ili još nije.

Iako je parlament sugerirao da usklađenost s presudom ECHR-a o klimi nije neophodna, konačna odluka o tome hoće li je se pridržavati je na švicarskoj vladi, za koju se očekuje da će objaviti svoju presudu u augustu.

Europski sud za ljudska prava nije rekao Švicarskoj tačno što mora učiniti kako bi se uhvatila u koštac s klimatskim promjenama, jednostavno kazavši da mora učiniti više.

Moguće je da će, u dobroj švicarskoj tradiciji kompromisa, vlada ponuditi sudu u Strasbourgu popis svih mjera koje je poduzela otkako su klimatski aktivisti prvi put počeli graditi svoj slučaj, i nada se da će to biti prihvaćeno.

Ako nije, švicarci kažu da bi se mogli vratiti na sud.